najave

Dani otvorenih vrata HAZU 2016.


vrijeme: 12.04.2016. - 13.04.2016. od 10 – 19 sati
mjesto: Zagreb, Bjelovar, Cavtat, Dubrovnik, Križevci, Osijek, Požega, Pula, Rijeka, Split, Trsteno, Varaždin, Vinkovci, Vukovar, Zadar

U utorak i srijedu 12. i 13. travnja 2016. po peti se put održavaju Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, manifestacija kojom najviša znanstvena, kulturna i umjetnička institucija u Hrvatskoj građanima približava svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu prikupljenu u 155 godina postojanja.  

Za javnost su otvorena vrata Akademijinih jedinica na devet zagrebačkih adresa, kao i onih u drugim dijelovima Hrvatske, a osim obilaska radnog prostora, za posjetitelje su predviđena i brojna predavanja, prezentacije, izložbe, promocije, radionice, koncerti i projekcije filmova.

Dani otvorenih vrata svečano će se otvoriti u sjedištu Hrvatske akademije, u njenoj palači na Zrinjevcu govorom predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića i koncertom maestra Oresta Shourgota na Guarnerijevoj violini King uz klavirsku pratnju Domagoja Guščića.

U atriju palače građani će moći razgledati najvredniji eksponat koji se čuva u HAZU – Bašćansku ploču, kao i repliku Škrinje svetog Šimuna, o kojima će govoriti akademik Josip Bratulić.

U palači HAZU predviđena su i zanimljiva predavanja. O tome zašto stari Hrvati nisu obolijevali od raka govorit će prof. dr. Mario Šlaus, koji će sa svojim suradnicama održati i radionicu Zdravlje i rat – rekonstrukcija života naših predaka za vrijeme turskih ratova. Na pitanje jesu li matematičke simetrije ključ postanka života odgovor će u svom predavanju dati akademik Vladimir Paar, dok je dilema Tko je otkrio X-zrake, Röntgen ili Tesla?  tema predavanja akademika Stanka Popovića. Predavanje pod naslovom Kultura zidova održat će akademik Ivan Cifrić, a na programu su i tri predavanja posvećena hrvatskim dijalektima: O jeziku podravske kajkavske dijalektalne književnosti (dr. sc. Jela Maresić), Uspon i pad kajkavskoga književnog jezika u 19. stoljeću (dr. sc. Bojana Schubert) te Frazeološko i dijalektološko "ubijanje dosade" (dr. sc. Martina Bašić).

U palači HAZU javnosti će se predstaviti najnovija muzejsko-galerijska jedinica Akademije, Hrvatski muzej medicine i farmacije o kojem će govoriti njegova upraviteljica Silvija Brkić Midžić.
 
Od zanimljivosti iz interijera palače HAZU treba izdvojiti sobu koja je pripadala utemeljitelju Akademije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru gdje se čuvaju neke od njegovih osobnih stvari, a zanimljiva je i Akademijina spomen-knjiga u koju su se upisali mnogi istaknuti Akademijini gosti, među kojima i britanska kraljica Elizabeta II., švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija, danski princ Henrik, te nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling. Moći će se razgledati i komadić kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali američki astronauti iz misije Apollo 15.

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora na drugom katu palače HAZU građani će osim stalnog postava moći razgledati i multimedijalnu izložbu Faust Vrančić. Uz stručno vodstvo kroz izložbu, pripremljeni su i interaktivni edukativni sadržaji i računalne igre kreirane na projektima Fausta Vrančića te projekcije dokumentarnog filma o njegovu životu i radu. Predavanje povodom 400, obljetnice Vrančićevog djela Machinae novae održat će dr. sc. Marijana Borić, dok će Vanja Flegar govoriti o znanosti u doba Fausta Vrančića. O Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU govorit će njegov voditelj akademik Žarko Dadić.

U Knjižnici Akademije po prvi put će se u sklopu Dana otvorenih vrata HAZU moći razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga sa zanimljivim multimedijskim postavom, uz stručno vodstvo dvojice Prelogovih učenika, akademika Vitomira Šunjića i akademika Mladena Žinića.

U Knjižnici HAZU postavljena je i izložba Gutenbergova galaksija na kojoj je uz ostalo izložena i replika Gutenbergovog tiskarskog stroja, kao i izložba Iz donacija Arhivu za likovne umjetnosti HAZU te izložba grafika Marije Lopac. Posjetitelji će se u sklopu cjelodnevne radionice moći upoznati i s Digitalnom zbirkom HAZU, a priređen je i niz zanimljivih predavanja.

Akademkinja Anica Nazor govorit će o tiskarstvu Šimuna Kožičića Benje, dr. sc. Tino Leleković održat će predavanje na temu Novi pogled u središte rimske kolonije Elije Murse, dr. sc. Branka Migotti predstavit će istraživački projekt Rimski grobni spomenici jugozapadne Panonije u svome materijalnom, društvenom i religijskom kontekstu, dr. sc. Ljubica Perinić govorit će o spomeniku rimskog boga Silvana, o Sisku u željeznom dobu i antici govorit će dr. sc. Alka Domić Kunić i dr. sc. Ivan Drnić, a predavanje o razvoju suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine održat će doc. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan. Posjetitelji će se moći upoznati i s projektom posvećenim entografu Luku Lukiću, a održat će se i predstavljanje Akademijinog časopisa Forum te edicija Dani hvarskog kazališta i Dani Miroslava Krleže te susret s članovima Društva Krčana i prijatelja otoka Krka uz predstavljanje knjiga o otolu Krku iz fonda Knjižnice.

Zaklada HAZU priređuje izložbu knjiga objavljenih potporom Zaklade.

U Arhivu HAZU moći će se razgledati izložba Atraktivni eksponati iz Arhiva HAZU te pogledati dokumentarni film o Arhivu.

U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU predstavit će se projekt Bugari i Hrvati u jugoistočnoj Europi od 7. do 20. stoljeća i projekt Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća. Organizirat će se i dvije radionice, o pomoćnim povijesnim znanostima i metodologiji istraživanja za razdoblje sredenjeg i ranog novog vijeka te interaktivna radionica pod nazivom Povijesna enigmatika.

Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU pripremio je znanstveno-popularnu prezentaciju svoga fundusa, a Zavod za povijest i filozofiju znanosti predavanja i prezentacije o djelovanju hrvatskih fizičara 19. i 20. stoljeća (Vinko Dvořák, Stanko Hondl, Vatroslav Lopašić, Božo Metzger, Vladimir Glumac, Josip Lončar, Josip Bencelj i Vladimir Vrkljan) te o prvom snimanju gramofonskih ploča u kontinentalnoj Europi. Moći će se razgledati i ostavština Franje Markovića, filozofa, književnika, kazališnog i književnog kritičara te prvog profesora filozofije na modernom zagrebačkom sveučililštu.

O problematici pomorskog prava zainteresirani će moći porazgovarati sa znanstvenicima Jadranskog zavoda HAZU, a moći će se upoznati i s projektima Zavoda za ornitologiju koji će predstaviti i svoje edukativne materijale, poput priručnika za izradu kućica za ptice i Rječnika ornitološkog nazvlja.

Prvo sjedište Akademije bilo je na Gornjem gradu, u Narodnom domu u Opatičkoj ulici gdje se danas nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Osim razgledavanja palače za posjetitelje je priređena izložba Iz ostavštine Josipa Kosora (1879. – 1961.) o kojoj će govoriti akademik Dubravko Jelčić i dr. sc. Ivica Matičević, a povodom 400. godišnjice smrti Williama Shakespearea postavit će se izložba Naš Shakespeare. Tu su i izložbe Posteri na temu glazba i ples te Muzikalije iz fonda odsjeka i raritet iz hrvatskog glazbenog zavoda. U Preporodnoj dvorani Škola za klasični balet predstavit će povijesne plesove, a održat će se i predavanje Glazba i ples na dvoru Luja XIV.

U Kabinetu grafike HAZU postavit će se izložba radova iz grafičke mape akademske slikarice grafičarke dr. sc. Mirjane Vodopije Pet godišnjih doba.

U Gliptoteci HAZU moći će se razgledati stalni postav koji sadrži sadrene odljeve antičkih skulptura, stećaka, hrvatske spomeničke plastike od 11. do 14. stoljeća te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stoljeća, kao i Izložba Mrežnica – novi ciklus slika akademika Borisa Bućana.

U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU moći će se razgledati izložba o djelovanju Muzeja u proteklih 20 godina.

Građani ne trebaju mimoići niti Priručnu knjižaru HAZU gdje će se, uz popust od pedeset posto moći kupiti Akademijina izdanja.
 
Program

(D.H.F., 05.04.2016)