Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) tradicionalno nagrađuje svoje članove pa će tako u četvrtak dodijeliti nagrade za najbolja arhitektonska ostvarenja u prošloj godini, a na svečanosti će biti dodijeljena i Nagrada "Viktor Kovačić" za životno djelo koje je po odluci struke pripala arhitektu Anti Rožiću.
vrijeme: 21.03.2018.
Svečanost dodjele nagrada bit će upriličena u sklopu Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2017. što će se održati u četvrtak u izložbenoj dvorani Tehničkoga muzeja Nikola Tesla. Suorganizatori događanja su UHA i Tehnički muzej Nikola Tesla, a izložba je ostvarena uz potporu Grada Zagreba i zauzimanja članova udruženja arhitekata, priopćio je UHA.
Godišnju izložbu ostvarenja arhitektica i arhitekata u 2017. valorizirao je ocjenjivački sud u sastavu: Ana Mrđa (voditeljica), Dario Crnogaća, Ivana Ergić, Maroje Mrduljaš, gost iz Slovenije Vasa Perović, Mira Stanić, Helena Sterpin i Ana Šverko, uz izuzeće Ivane Ergić u valorizaciji radova unutar kategorija Drago Galić i Neven Šegvić.
Izložbu prati i katalog radova Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2017. a na poziv UHA stigao je ukupno 71 autorski rad.
Nominacije za četiri godišnje nagrade UHA
Na izložbi će biti predstavljeni i nominirani radovi za najbolja ostvarenja hrvatskih arhitekata i arhitektica u 2017. za još četiri i to godišnje nagrade koje dodjeljuje UHA.
To su Nagrada Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskoga stvaralaštva, Nagrada Drago Galić za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture, Nagrada Bernardo Bernardi za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja i Nagrada Neven Šegvić za publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad na području arhitekture.
Za Nagradu Viktor Kovačić nominirani su Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić i Maja Furlan Zimmermann iz Studija X3M za splitsku Osnovnu školu "Žnjan-Pazdigrad" i arhitektonski biro Turato za bazen Vukovar smješten u Borovu naselju, na mjestu u ratu porušenog otvorenog plivališta.
Za Nagradu Drago Galić nominirani su Svebor Andrijević i Luka Korlaet za stambeni sklop Jordanovac u Zagrebu projektiran slijedom analize rubnih uvjeta kao prijelazni tip i oblik zgrada, referiranih na zagrebačku Modernu, stambena kuća za dvoje autora Bogdana Budimirova u zagrebačkoj Perjavici, Ladanjski sklop Konštari autora Davora Bušnje u Konštarima na Pelješcu, te Davor Mateković (arhitektonski ured Proarh) i koautorica Vedrana Jančić za projekt "Issa Megaron" u Dračevu polju na Visu.
Nominirani za Nagradu Bernardo Bernardi u prošloj godini su Damir Gamulin i Antun Sevšek za Mini Art-kino dvoranu i Art-kino Croatia u Rijeci, Iva Letilović, Igor Pedišić i Vladimir Končar za Mali arsenal, Centar za posjetitelje HERA u Zadru te Dinko Peračić za Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka – u nastajanju.
Za Nagradu Neven Šegvić za prošlu godinu nominirani su Mladen Jošić, Luka Korlaet, Nino Virag za Digitalni arhiv stambenih zgrada (web portal stanovanje.plus) i Davor Salopek za knjigu "13 arhitektonskih razgovora".
Ante Rožić jedan od ključnih protagonista hrvatske arhitekture druge polovice 20. stoljeća
Laureat Nagrade Viktor Kovačić za životno djelo Ante Rožić jedan je od ključnih protagonista hrvatske arhitekture druge polovice prošloga stoljeća, istaknuto je u priopćenju UHA. Navedno je da je Rožić radni vijek proveo u Makarskoj, a najveći dio svog opusa ostvario u Južnoj Dalmaciji.
"Rožićev opus umjereno je obiman, evolutivan i vrlo konzistentan, a njegova 'periferna' pozicija i duboka ukorijenjenost u lokalni kontekst doveli su ga do razvoja vlastitog arhitektonskog pristupa koji je istodobno jasno povezan s internacionalnim kretanjima, ali i neopterećen konvencijama i dogmama", stoji u obrazloženju nagrade.
Kako je objašnjeno, već u jednoj od prvih realizacija - crkva u Podgori (1961.) Rožić istupa s projektom na tragu jezgrovitosti i formalne senzualnosti južnoameričke arhitekture te predstavlja novinu u hrvatskome kontekstu.
Nakon te rane realizacije koja, ocijenjeno je, "ostaje neopravdano nezabilježena u hrvatskoj arhitektonskoj historiografiji", uslijedio je niz zamijećenih radova u turističkim tipologijama, velikom eksperimentalnom poligonu hrvatske arhitekture 1960-ih i ranih 1970-ih. Jedan od najzanimljivijih takvih poligona je "Rožićeva" rivijera u Brelima gdje je u periodu od samo desetak godina došlo do izuzetno brze evolucije arhitektonskih modela koordiniranih jasnim urbanističkim konceptom. Razvoj rivijere počeo je Urbanističkom studijom Brela (Ante Rožić, Matija Salaj, Julije De Luca, 1960. – 62.), a prva u nizu realizacija bila je hotel Maestral (1965. s Matijom Salajem, Julijem De Lucom i Bernardom Bernardijem kao autorom interijera). (Hina)
