Novu kazališnu sezonu zagrebačkog Gradskog kazališta 'Trešnja' obilježit će naslovi koji privlače publiku od najmlađe dobi do srednjoškolske mladeži, klasici suvremene književne kulture, a poseban naglasak od ove godine, kako je najavila u petak ravnateljica toga kazališta Višnja Babić, bit će na pričama i legendama koje su dio bogate i vrijedne hrvatske baštine.
vrijeme: 23.09.2016.
mjesto: Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
"Mi imamo prekrasnih priča i legendi za koje ni ne znamo da postoje, a od kojih bi se moglo napraviti pravo nacionalno bogatstvo", kazala je Babić najavljujući novu sezonu na tiskovnoj konferenciji u Trešnji.
"Upravo je to jedan od ciljeva, s time da biramo legende koje će djecu usput i zabaviti, koje će se dati pretočiti u zabavnu i zanimljivu kazališnu predstavu, kako bi djeca zapamtila da tako nešto postoji, ali i da bi se zainteresirala za druge priče", dodala je Babić.
Tako će na Trešnjinu ovosezonskom repertoaru posebno mjesto naći predstave "Crvenokosa Zora", koju po priči "Crvena Zora i njezina banda" židovskoga pisca Kurta Helda - čija se radnja događa u Senju u tridesetim godinama prošloga stoljeća - režira Rene Medvešek, te legenda o počecima hrvatske povijesti "Plemeniti Šljivari", u režiji Zorana Mužića.
Ravnateljica se pohvalila većom posjećenošću kazališta u prošloj sezoni u odnosu na prethodnu, većim brojem odigranih predstava te odrađenim gostovanjima u zemlji i izvan Hrvatske, te najavila dinamičnu sezonu u kojoj će se "lakše disati" jer su naslijeđeni dugovi konačno vraćeni, što ostavlja prostor za brojne dodatne sadržaje u kazalištu.
Pet je ukupno premijera u sezoni 2016./2017., a nakon što ju je u petak 16. rujna otvorila predstava za djecu od godine dana starosti "Ritam Tam – bajka o ritmu" u režiji Renate Carole Gatice, koja je označila otvaranje toga kazališta za najmlađu publiku, sezonu otvara 21. listopada premijera klasika hrvatske suvremene dječje književnosti "Eko Eko".
Od bića s drugog planeta do legende o hrvatskoj povijesti
Riječ je o legendarnoj predstavi kazališta Trešnje književnika Hrvoja Hitreca, romana izdanog prije više od 30 godina koji i danas zadržava svježinu i svevremenost. Priču o Eku Eku, malenom biću s drugog planeta koji dolazi pomoći ljudima da se riješe otpada, režira Radovan Ruždjak.
Redatelj je istaknuo kako je s tom knjigom oduvijek osjećao neko duboko srodstvo a za Trešnju ju postavlja u izvorniku, u 80-ima.
"Imali smo jednu dilemu, da li ići u modernizaciju i prilagoditi priču 2016., no odlučili smo kako bi to bio preveliki dramaturški zahvat", kazao je Ruždjak.
Za 1. prosinca u planu je premijera klasika svjetske dječje književnosti, "Carevo novo ruho" Hansa Christiana Andersena, koji zajedno postavljaju Krešimir Dolenčić i Paolo Tišljarić.
Dolenčić se osvrnuo na aktualnost predstave, istaknuvši kako je danas u njoj sve aktualno, "a angažiranost oko toga da je car gol neće se forsirati na način na koji bi se možda očekivalo, jer danas je carevima i moćnicima svejedno da li su goli ili nisu".
"Nećemo donositi gotova rješenja što to znači da je car gol, već ćemo se koncentrirati na glumačke igre bajke, priče i svega onoga o čemu bi djeca nakon te predstave mogla razgovarati", kazao je Dolenčić.
Tišljarić je doda kako će ta predstava, za jedan klasičan program, imati jedan "zanimljiv pristup publici, interaktivan i drugačiji", a možda najajtraktivnija stvar u njoj bit će to što je redateljski dvojac pozvao mladog rappera Mikija Solusa da napiše songove.
Premijera predstave "Crvenokosa Zora" u planu je za ožujak 2017., a priču o Zori i njezinoj bandi, djeci beskućnicima koja pokušavaju opstati u okrutnome svijetu odraslih u Senju 30-ih godina prošloga stoljeća, režirat će u Trešnji Rene Medvešek.
Kultni roman Kurta Helda "Crvena Zora i njezina banda" iz 1941., koji je napisao za svoga boravka u Senju prije Drugog svjetskog rata, u Njemačkoj je doživio 35 izdanja i odavno slovi kao klasik njemačke književnosti za djecu. Preveden je na brojne jezike te objavljen čak i u Japanu, no nije nikada doživio svoje hrvatsko izdanje.
Medvešek je istaknuo kako je na taj tekst slučajno naišao u jednom austrijskom kazališnom arhivu i iznenadio se vidjevši kako je riječ o klasiku njemačke književnosti čija se radnja odvija u Hrvatskoj a o kojemu mi ne znamo ništa. Roman je ekraniziran i na filmu i kao serija i kao nekoliko kazališnih izvedbi, a "Crvena Zora" u Njemačkoj je postala sintagma za bunt i odmetništvo, pa se čak i jedna teroristička skupina tako nazivala.
"Što se tiče same radnje, Zorina banda sama sebe naziva uskocima, živi u utvrdi Nehaj, krade ne bi li preživjela ali isključivo od bogatih pa, dakle, u tome ima i elemenata Robina Hooda", kazao je redatelj. Dramatizaciju radi Dubravko Mihanović, koji će taj "jedan pravi starinski roman" adaptirati kako bi dobio odgovarajuću snagu i aktualnost i bio blizak današnjoj djeci, uz zanimljive poveznice sa sadašnjim vremenom.
Posljednja Trešnjina premijera u sezoni 2016./2017. bit će u svibnju adaptacija legende "Plemeniti šljivari" u režiji Zorana Mužića, o napadu mongolskog vladara Batu kana na Kalnik kojeg je branio knez Filip Bebek.
Mužić je najavio "identitetsku, provokativnu, a opet komunikativnu predstavu za najmlađe i njihove roditelje, koja se bavi namjerom da zabavi i pouči kako male tako i velike plemenitim identitetskim aspektima hrvatske povijesti".
Besplatne produkcije mladih umjetnika
Babić je napomenula kako Trešnja u novoj sezoni nastavlja s prošle godine uvedenim programom "Kazalište i knjiga", kojem je cilj potaknuti djecu na čitanje kroz predstavljanja domaćih autora i druženja s njima u kazalištu, a koji se "pokazao kao krasno iskustvo, koje je postalo jedno mjesto gdje je jako zanimljivo doći i publici i predstavljačima".
Istaknula je kako ove sezone najveće zagrebačko kazalište za djecu svoja vrata otvara mladim umjetnicima, koji će tu moći izvoditi svoje produkcije u profesionalnom okruženju.
U programu "Četvrtak navečer u Trešnji" mladi dramski umjetnici koji bi inače imali poteškoća pronaći mjesto za prezentaciju svojih radova publici i mogućim zainteresiranim poslodavcima, moći će, "u normalnom kazališnom okruženju", pokazati svoje izvedbe, u nadi da će poslužiti kao "mamac" potencijalnim producentima ili budućim suradnicima, kazala je Babić. (Hina)
