Preskočite na glavni sadržaj

200 godina od rođenja Bogoslava Šuleka

Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti poziva na obilježavanje 200 godina od rođenja filologa i polihistora, tajnika JAZU od 1874. do 1895. Bogoslava Šuleka, koje će se održati u ponedjeljak 25. travnja 2016., u 12 sati u velikoj dvorani palače Hrvatske akademije, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb.
vrijeme: 25.04.2016. 12:00 sati
mjesto: Velika dvorana palače Hrvatske akademije, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb
Uvodno će govoriti predsjednik Akademije akademik Zvonko Kusić, a izlaganja će održati akademik Josip Bratulić, dr. sc. Mislav Kovačić i prof. Ivan Martinčić.
 
Bogoslav šulek (Sobotište, Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.)
 
Pošto je u Bratislavi 1838. diplomirao pravo i (evangeličku) teologiju, mladi Slovak Bogoslav (Bohuslav) Šulek s nepune 23 godine došao je u Hrvatsku, naučio hrvatski, prihvatio novu domovinu kao svoju i sve njezine probleme te postao jedan od najistaknutijih hrvatskih javnih, kulturnih i znanstvenih djelatnika druge polovice 19. stoljeća.
 
Ni u Hrvatskoj ni u Europi u 19. stoljeću onako uska stručna i znanstvena specijalizacija kakva je prevladala od 20. st. nije bila osobito raširena pojava, a Šulek se u svojim zanimanjima i bavljenjima  isticao gotovo renesansnom svestranošću. Zahvaljujući svestranoj naobrazbi, poznavanju različitih europskih jeuzika, darovitosti i maru svestranost ga nije odvodila u diletantizam. Svojim djelovanjem i svojim prinosima zadužio je hrvatsku kulturu, publicistiku, školstvo i znanost. Na nekim je područjima bio ponajprije popularizator (npr. u fizici i kemiji), poticatelj i usmjerivač (npr. u glazbi,  šumarstvu, vojnom nazivlju), ali je na drugima dao svoj nezaobilazan znanstveni doprinos (primjerice u botanici, leksikografiji ili u priređivanju povijesno-pravnih dokumenata).
 
Šulek je bio jedan od prvih profesionalnih novinara u Hrvatskoj koji je pratio i raščlanjivao sve bitne probleme hrvatskoga društva i i hrvatskoga naroda, uređivao je nekoliko ključnih časopisa od kojih je nekima bio i osnivač, usmjeravao hrvatsku kulturnu i znanstvenu javnost prema dostignućima europske znanosti i politike.
 
Kao pristaša zagrebačke jezikoslovne škole znatno je utjecao na razvitak hrvatskoga standardnoga jezika. Pisao je također o fizici i kemiji, botanici i šumarstvu, jeziku, pravu i drugim područjima. Ne samo što je svojom razgranatom djelatnosti znatno pridonio nastanku i razvoju hrvatskoga strukovnoga i zanstvenoga nazivlja, nego je sustavno popisivao, uređivao i usklađivao znanstveno nazivlje cijelih struka i područja djelatnosti. Neki od strukovnih i znanstvenih naziva koje je predložio nisu preživjeli, ali se u hrvatskom još i danas rabe stotine riječi koje je Šulek preuzeo iz češkoga ili slovačkoga, iz velikih jezika ili ih je sam stvarao prema sustavnim načelima i kriterijima. Od 1866. bio je član Jugoslavenske akademije, a od 1874. do svoje smrti njezin tajnik.