obavijest

'Srednjovjekovna arheologija u Hrvatskoj'


vrijeme: 23.01.2014.
mjesto: Zagreb

Knjiga Dasena Vrsalovića 'Srednjovjekovna arheologija u Hrvatskoj - Prvih sto godina 1878.-1978.' predstavljena je u četvrtak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

O knjizi su govorili predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, recenzent akademik Petar Šimunović te u ime obitelji, Berigoj Vrsalović.

Kusić je istaknuo kako je Vrsalović u svojoj povijesti hrvatske arheologije sabrao sve podatke iz arheoloških zbirka i muzeja s više od 420 nalazišta na kojima je radilo 200 arheologa.

"Povijest hrvatske arheologije još nije napravljena", napomenuo je akademik Šimunović dodavši kako je arheologija ogledalo hrvatskoga identiteta od doseobe Hrvata.

Dasen Vrsalović je tijekom 60-ih i 70-ih godina bio najvrjedniji hrvatski arheolog, koji je u domoljubnom zanosu svojim otkrićima potvrđivao hrvatsku nazočnost na ovom tlu, naglasio je Šimunović.

Na arheološka istraživanja starohrvatskih lokaliteta s posebnim podozrenjem gledali su talijanski autonomaši te srpski doseljenički živalj u zaleđu hrvatske obale, dodao je.

"Zato su mnogi spomenici starohrvatskoga razdoblja razbijeni, uništeni i otuđeni", rekao je Šimunović dodavši kako su arheolozima, poput fra Luje Maruna i don Frane Bulića, prilikom istraživačkih radova bili ugroženi i životi.

Podsjetivši kako arheološki spomenici predstavljaju tragove i način oblikovanja života Hrvata, Šimunović je istaknuo kako Hrvati nisu bili barbari, nego narod koji se naslonio na antičku kuturu i produljivao joj život.

Hrvatska arheološka nalazišta uglavnom su na agerima antičkih gradova, što upućuje na hrvatsku i romansku simbiozu, naglasio je.

Knjiga "Srednjovjekovna arheologija u Hrvatskoj - Prvih sto godina 1878.-1978." (148 str.) ima 10 poglavlja, u kojima, nakon uvoda, autor piše o početcima arheoloških iskapanja i radova do Prvoga svjetskog rata, razdoblju između dva rata te razdoblju od 1945. do 1979. Objavljene su također kratice, bibliografija, popis lokaliteta, sakralnih objekata, osoba te biografija i bibliografija dasena Vrsalovića.

Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Kiklos - Krug knjige.

Dasen Vrsalović (Bol, 1928. - Zagreb, 1981.), hrvatski je arheolog, muzealac i konzervator. Arheologiju je diplomirao 1955. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1979. U razdoblju 1957. – 1969. godine radio je u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (u arheološkom timu akademika Stipe Gunjače), te Institutu za nacionalnu arheologiju, gdje je proučavao starohrvatska groblja i ranosrednjovjekovne lokalitete u srednjoj i južnoj Dalmaciji (gornji tok rijeke Cetine, Kašić, Biljani Donji, Sustipan u Splitu, Sv. Marta u Bijaćima, Bribir).

Od 1969. Dasen Vrsalović radio je u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu i usredotočio se na otkrivanje i zaštitu podmorskih arheoloških spomenika. Rasprave i članake iz starohrvatske arheologije te podmorske arheologije objavljene su u knjizi "Kulturni spomenici otoka Brača". Vrsalović je bio i predsjednik Hrvatskoga arheološkog društva 1980.–1981. godine i prvi dobitnik nagrade za kulturu Skupštine općine Brač. (Hina)

(R.P.B., 24.01.2014)