Preskočite na glavni sadržaj

Likovna tribina o Matiji Skurjeniju

U prostoru Muzeja Matija Skurjeni u Zaprešiću, povodom 25. godišnjice smrti Matije Skurjenija i 15 godina od osnutka Muzeja, u petak, 20. studenoga, u 18 sati, održava se likovna tribina.
vrijeme: 20.11.2015. 18,00
mjesto: Zaprešić; Muzej Matija Skurjeni, Aleja Đure Jelačića 8
url: http://www.muzej-matija-skurjeni.hr
Na tribini sudjeluju Željko Turk, gradonačelnik grada Zaprešića, Vinko Morović , dekan Veleučilišta Baltazar , Zaprešić, Silvija Bosner , bivša pročelnica za društ.djelatnosti grada Zaprešića, Ante Žaja, ravnatelj muzeja i Radovan Vuković, povj. umjetnosti, bivši ravnatelj Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Nedavno otvorenom izložbom „Ususret Skurjeniju“ – Biseri iz privatnih kolekcija, Muzej Matija Skurjeni u Zaprešiću na prigodan način obilježava neke od svojih važnih datuma, nastojeći podsjetiti na specifičnost i značenje Skurjenijeva stvaralaštva sagledavano u širem kontekstu hrvatske likovne umjetnosti.  

Dvadesetak slika i skulptura, mahom antologijskih djela istaknutih hrvatskih umjetnika i ključnih protagonista naše moderne i suvremene umjetnosti, posuđenih iz privatnih kolekcija i kolekcije Vugrinec iz Zagreba (R.Frangeš Mihanović, I.Meštrović, Z.Šulentić, O.Herman, G.Jurkić, S.Šohaj, M.Stančić, E.Murtić, I.Šebalj, N.Reiser, Đ.Seder, M.Šutej, H.Šercar, J.Bifel, L.Artuković), predstavlja svojevrsni hommage liku i djelu Matije Skurjenija.

Riječ je o umjetniku zanimljive biografije koji svojim osebujnim stvaralačkim i životnim iskustvom obilježenim posebnošću jezika i stila, kao i bliskim prijateljskim odnosima s najužim krugom europskih nadrealista početkom 1960-ih (R.Ivšić, A. Breton…) s kojima je autsajderski dijelio poetsko iskustvo kreativne slobode i duhovno zajedništvo, na neki se način otpočetka izdvajao iz kruga naivne umjetnosti hlebinskoga tipa, a njegovo fantazmagorično slikarstvo „igličastog impresionizma“ likovna kritika je okarakterizirala kao jedinstvenu stilsku i slikarsku činjenicu „dostojnu najpoetskijih invencija novije europske umjetnosti“ (V.Maleković). O čemu svjedoči i stalni muzejski postav koji obuhvaća cjelovit presjek Skurjenijeva stvaralaštva, danas jednog od najznačajnijih izvornih umjetnika-autsajdera iz širega kruga hrvatske slikarske naive.

O tome i sličnim temama vezanim za muzejsku zbirku (koju je za života donirao sam autor) i godišnjicu osnivanja Muzeja Matije Skurjenija u kompleksu Jelačićevih Novih dvora, bit će riječi na prigodnoj likovnoj tribini na kojoj će govoriti sudionici stvaranja cijeloga projekta, stručni djelatnici muzeja i aktualni i bivši predstavnici gradskih političkih i kulturnih struktura vlasti.