festival

20-ak 'kontroverznih' dokumentaraca ZagrebDoxa


vrijeme: 24.02.2013. - 03.03.2013.
mjesto: Zagreb

Deveto izdanje ZagrebDoxa održat će se od 24. veljače do 3. ožujka. Najpopularniji programi ZagrebDoxa i ove godine donose niz filmova koji se bave kontroverznim temama i fenomenima suvremenog društva: program Stanje stvari u 13 naslova nudi niz društvenih dijagnoza te aktualizira globalne društvene probleme i pojave pružajući gledateljima jedinstveni uvid u stanje suvremenog društva. Program Kontroverzni dox pak uključuje 10 filmova koji progovaraju o društvenim devijacijama, spornim ličnostima ili događajima koje najčešće svrstavamo na margine društva.

Tako u filmu Superjunaci predgrađa redatelj Christian Watt istražuje i prati suvremene kostimirane borce protiv zločina na ulicama Velike Britanije i istražuje njihove osobne motivacije. Lingvist Daniel Everett u filmu Gramatika sreće Australca Michaela O'Neilla predstavlja pak jedinstveni jezik naroda Piraha u Amazoni čiji bi neobičan oblik komunikacije mogao srušiti najsnažniju teoriju lingvistike. Višestruko nagrađivani nizozemski film Matijini zakoni Marca Schmidta prati Matiju, autorova prijatelja iz djetinjstva koji boluje od autizma i očajnički pokušava stvoriti red u kaosu koji ga okružuje, dolazeći u konstantne sukobe s izvanjskim svijetom. Njemački autor Schmidt Jakob u filmu Radije bih da sam ubojica donosi priču još jednog pojedinca s margine: čovjeka koji je zbog seksualnog prijestupa proveo deset godina u psihijatrijskoj bolnici, a sada bezuspješno traži put reintegracije u društvo.

Bielutin – u vrtu vremena Francuza Clementa Cogitora putovanje je u svakodnevicu ostarjelog moskovskog bračnog para koju krase stotine slika Michelangela, Leonarda da Vincija, Velazqueza, Rubensa... Dva se dokumentarca iz različite perspektive bave Europskom Unijom: Hrvatska plutokracija u režiji američkog autora Stevena Ellisa prati uspon hrvatske kleptokracijske klase i razotkriva nagrizajuće odnose koji su iskvarili politiku, propise i sudstvo, a Briselski posao redateljskog dvojca Friedricha Mosera i Matthieua Lietaerta vodi nas na putovanje hodnicima moći najveće svjetske ekonomije, razotkrivajući tajne mreže koje upravljaju životima 500 milijuna Europljana.

U središtu filma Čuvari Izraelca Drora Moreha nalaze se šestorica bivših čelnika izraelske tajne službe Shin Betam koji su po prvi put javno otkrili mnoge tajne i komentirali svoje akcije i odluke iz prošlosti. Film je trenutačno u utrci za Oscara, a prema mišljenju Američkog nacionalnog udruženja filmskih kritičara riječ je o najboljem dokumentarcu 2013. godine.

Najnoviji film nagrađivanog švedskog dokumentarista Bosse Lindquista Dajte nam novac u razgovorima s Bonom, Bobom Geldofom, Billom Gatesom, Gordonom Brownom istražuje uspjehe i promašaje globalnih kampanja protiv siromaštva. Umjetnici su protagonisti i srpskog filma Pogled umjetnika na prošlost u režiji Dine Mustafića. Zoran Predin, Mira Furlan, Alma Prica, Nina Violić, Branko Cvejić, Branko Baletić i mnogi drugi evociraju uspomene iz doba bivše Jugoslavije i dijele svoje nade za budućnost.
 
U programu Stanje Stvari švedski režiser Folke Ryden filmom Cijena medalje propituje koliko krvi, znoja i suza vrhunski sportaši ulažu u potragu za uspjehom. Sličnom temom bavi se i Hrvat s američkom adresom Peter Radovich Jr., kreativni direktor sportskog programa na CBS-u i dobitnik više od dvadeset Emmya. U filmu Igra časti prikazuje dosad neviđeni svijet nogometa na američkoj vojnoj akademiji.

Djevojčica iz Afganistana, danski film redatelja Loisa Elsassa, dio je revolucionarnog intermedijskog projekta Why Poverty? koji se održavao u studenom 2012. godine, a poticao je ljude širom svijeta da se zapitaju o siromaštvu, dok američki film Park Avenue: Novac, moć i američki san redatelja Alexa Gibneya progovara o nejednakosti u Americi. Park Avenija broj 740 u New Yorku dom je većine američkih milijardera, ali s druge strane rijeke Harlem, u južnom Bronxu, nalazi se druga Park Avenija, najsiromašniji kongresni okrug u Sjedinjenim Državama.

Film Tuđi svijet palestinskog autora Mahdija Fleifela na intiman i duhovit način portretira tri generacije prognanika u izbjegličkom kampu Ein el-Helweh u južnom Libanonu. Intiman prikaz Jemena u vrtlogu revolucije iz perspektive turističkog vodiča Kaisa, inteligentnog komentatora doba promjena u Jemenu, donosi film Nerado revolucionar britanskog dokumentarista Seana McAllistera. Revoluciju, ali onu medijsku, pokrenuli su i akteri američkog filma #whilewewatch redatelja Kevina Breslina. Taj je film nastao u suradnji s organizatorima pokreta Occupy Wall Street koji su svoje uzbudljive ideje prenosili pomoću društvenih mreža. Umjetničku revoluciju provode glavni akteri filma Sutra ruskog autora Andreja Grjazeva. Riječ je o najčudnijoj pojavi u ruskoj suvremenoj umjetnosti: umjetničkom kolektivu Vojna (rat).

Priče za laku noć iz Osovine zla danske scenaristice i autorice Vibeke Bryld govore o osovini zla definiranoj nakon 11. rujna, kada je u siječnju 2002. George Bush održao govor u kojem je naveo države koje smatra domovinama terorizma. To su Irak, Iran i Sjeverna Koreja. Film Deklaracija o međuzavisnosti autorice Tiffany Shlain prikazuje globalno čitanje američke Deklaracije o nezavisnosti. Četverominutna viralna montaža rezultat je poziva oglašenog na internetu za sudjelovanje u kratkom filmu o međuzavisnosti.

Film nizozemskog autora Martijna Kiefta U pozadini: Moć rejting agencija donosi priču o rejting agencijama, njihovu utjecaju na financijsko tržište i njihovoj ulozi na svjetskoj pozornici. Jedno uz drugo američkog autora Chrisa Kenneallya prikazuje Keanua Reevesa koji proučava razvoj filma i utjecaj digitalnog snimanja u iscrpnim razgovorima s holivudskim majstorima kao što su James Cameron, David Fincher, David Lynch, Martin Scorsese, Steven Soderberg, Lars von Trier i mnogi drugi.

Timothy Greenfield-Sanders snimio je film u stilu intimnog portreta. O licu: Supermodeli nekad i sad ponovno okuplja legendarne manekenke, neka od najslavnijih lica 20. stoljeća - Marisu Berenson, Christie Brinkley, Jerry Hall, Beverly Johnson, Paulinu Porizkova, Isabellu Rossellini – i bilježi njihova razmišljanja o životu, karijeri i kompliciranim odnosima prema svom fizičkom izgledu i industriji ljepote. 

(I.P., 13.02.2013)