U sklopu programa UF13, u organizaciji [BLOK] - Lokalne baze za osvježavanje kulture, u subotu, 11. listopada, održava se tura 'Lenjin na Krešiću', koju vodi urbana antropologinja Sonja Leboš. Polazak je u 11 sati, ispred Knjižnice Božidara Adžije.
vrijeme: 11.10.2014. 11,00
mjesto: Zagreb; Knjižnica Božidara Adžije, Krešimirov trg 2
Nakon takozvanog utemeljiteljskog razdoblja 1880-ih, morfološka struktura Zagreba najintenzivnije se mijenja 1920-ih i 1930-ih godina. Mnoge priče o Zagrebu tog vremena su već djelomično ispričane, ali ona o najvećem zagrebačkom trgu ostala je neispričana. Međutim, cilj urbane ture Lenjin na Krešiću nije samo priča o morfologiji novog Zagreba trećeg i četvrtog desetljeća 20. stoljeća.
Krešimirov trg, ili Lenjinov trg (kako se zvao većim dijelom svog dosadašnjeg postojanja), priča je i o novonastalim društvenim i duhovnim pokretima tog vremena, o odnosu kapitala i morfologije grada, o borbi za grad koja se odvija na razmeđima ideologija i svakodnevice, između tišina biblioteka, čitaonica i knjižnica i bučnih uličnih prostora. Za brojne zagrebačke objekte znamo tko su im (bili) vlasnici, međutim, znamo li tko (je) odista proizvodi(o) prostor?
I onda, kao i danas, borba za grad vodila se na brojnim frontovima mišljenja i činjenja. Onda je bilo moguće ispregovarati grad te uprostoriti i danas progresivne institucije poput Radničke komore, u kojoj je Biblioteka Božidara Adžije, gdje započinjemo turu.
Lenjin na Krešiću nije zazivanje povratka bisti i kipova, već poziv na promišljanje grada sa različitih fronti mišljenja i činjenja. Naslijedili smo nevjerojatno kvalitetnu morfološku strukturu, ali i vrlo dobre programatske odrednice suvislog urbanog planiranja. Nakon analize sadašnjeg režima korištenja, pitanje koje postavljamo je upravo te programatske naravi: kakav je najveći zagrebački trg danas i kako ga želimo koristiti. To nije pitanje na koje odgovara jedan čovjek. To je pitanje koje pokreće proces pregovaranja u zajednici ravnopravnih aktera gradske stvarnosti. Sonja Leboš
Sonja Leboš (1967) urbana je antropologinja. Osnivačica je Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), unutar koje inicira projekte urbanoloških i kulturoloških istraživanja, platformi za propitivanje kultura sjećanja i politika pamćenja koje povezuje s produkcijom i distribucijom suvremenih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih praksi. Autorica i ko-autorica je niza izložbi (Grad uvijek sivlji, Goethe institut 2000; Ukleti neimar, Gliptoteka 2012; Urbani mobilijarij, HDD 2010, Gredelj 2013), kao i performativnih medijskih instalacija (Mnemosyne-Kazalište sjećanja, MSU, 2010; Cyberkinematografija, Zagreb, Rijeka, Beograd, Korčula, Split, 2007-2012). Doktorantica je mentorskog doktorskog studija na zadarskom sveučilištu, radni naslov teze ‘Grad na filmu, film u gradu’.
O UF 13: Kroz višegodišnje istraživačke projekte lokalnih i stranih umjetnika, niz intervencija u javnom prostoru, radionički program i produkciju pisanih sadržaja, Natrag na trg! problematizira ulogu trga u današnjem gradu, te se u vremenu kada trgovi svjetskih metropola redovito dospijevaju u središte javnog interesa kao poprišta samoorganiziranih borbi protiv vladajućeg poretka, pita o mogućnostima repolitizacije ove urbanističke jedinice u lokalnom kontestku. Pritom je riječ o prostorima pod rastućim pritiskom krupnog kapitala: trgovi se različitim mehanizmima koje diktira privatni sektor, uz svesrdnu pomoć lokalnih političkih uprava, oduzimaju javnosti i postaju resurs za (spekulativno) trgovanje, roba koja bi trebala donijeti zaradu privatnim investitorima. U centralnim gradskim zonama, trg je visoko kontrolirani prostor podređen potrošnji, sa svrhom zadovoljavanja potreba stanara luksuznih stanova koji ga okružuju. Kad se odmaknemo od centra, situacija varira od funckionalnih i vrlo živih kvartovskih javnih prostora koje valja sačuvati, do prostora čiji potencijal kolektivne i javne upotrebe tek treba aktivirati. Kroz vremenski raspršen i medijski raznolik festivalski program inzistiramo na novim načinima promišljanja trga kao javnog dobra, čineći vidljivima procese koji ga oblikuju, ali i otvarajući prostor za istraživanje mogućih alternativa.
*Budući da tura uključuje posjet prostorijama Knjižnice Božidara Adžije i SSSH, broj sudionika je ograničen. Molimo da se prijavite na e-mail
blok@blok.hr ili putem telefona 091 256 5656.
organizator: [BLOK]
kustosice: Ivana Hanaček i Ana Kutleša
