Izložba 'Slike Velikog rata', koja predstavlja umjetnička djela vezana uz Prvi svjetski rat iz Zbirke slika, grafika i skulptura Hrvatskog povijesnog muzeja, otvara se 12. lipnja, u tom zagrebačkom muzeju, u povodu stote obljetnice početka Prvog svjetskog rata.
vrijeme: 12.06.2014.
mjesto: Zagreb; Hrtvatski povijesni muzej, Matoševa 9
Iz te zbirke s 220 djela vezanih za Prvi svjetski rat predstavljamo njih više od 140 koja dosad uglavnom još nisu izlagana, no velik dio ih je objavljen 2011. u katalogu izložbe 'Dadoh zlato za željezo', rekla je autorica izložbe i kataloga Marina Bregovac Pisk na današnjoj konferenciji za novinare.
Vrijednim je ocijenila dokumentaristički karakter izložbe u daljnjem proučavanju zbivanja iz tog razdoblja, dok njihova umjetnička kvaliteta varira. Na izložbi ima i naivnih djela, s obzirom na to da su ih radili anonimni autori, časnici koji su tada morali znati crtati radi određivanja vojnih ciljeva, no tu su i djela umjetnika koji imaju svoju težinu i pojavljuju se u svim pregledima povijesti umjetnosti, istaknula je.
Najveći dio zbirke dobiven je nakon rata, kada je tadašnji ravnatelj Viktor Hoffiler zamolio postrojbe da Narodnom muzeju predaju djela vezana uz rat što je rezultiralo mnogim vrijednim predmetima, slikama i grafikama. Djela na izložbi okupljena su u nekoliko cjelina - vladari, saveznici i neprijatelji, zapovjednici i visoki časnici, pripadnici različitih postrojbi, prikazi bitaka na raznim ratištima te hrvatski ratni slikari i kipari.
Među izlošcima su Frangešovi brončani reljefi koji prikazuju poznatog vojskovođu Svetozara Boroevića i nadvojvodu Eugena, nedovršeni kameni reljef Hrvatskog domobrana, velika slika Otona Ivekovića 'Prijelaz 42. divizije preko Drine kod Batara' i njegovi ratni crteži, koji su sada prvi put izloženi. Tu je i Bogumil Car s radovima nastalima tijekoma njegova služenja na Sočanskom ratištu, Anđelko Kaurić koji je slikao borbe u Galiciji te Oskar Artur Alexander, ratni slikar koji je portretirao pilote i pratio borbe zrakoplova, ponekad i kao sudionik 'u zraku'.
Multimedijalno su predstavljena i djela iz civilnog života tog doba, bakropisi Mencija Clementa Crnčića i Branka Šenoe, portreti Bele Čikoša Sessije i Gabriela Jurkića, akvareli Milenka Gjurića te reljef sa zgrade Hrvatskog sabora, djelo Ive Kerdića iz 1918. vezan uz osnutak Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Veliki rat bio je najveća ratna tragedija u dotadašnjoj povijesti čovječanstva, ne samo po broju sudionika , već i po broju poginulih vojnika i civila, kojih je bilo više od deset milijuna, te ranjenih i nestalih, za koje se procjenjuje da ih je bilo više od 35 milijuna, rekla je ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Ankica Pandžić, dodavši da se tom izložbom Muzej pridružuje obilježavanju velike obljetnice.
Pohvalila je muzejsku ekipu koja je, unatoč teškoj financijskoj krizi koja je utjecala ponajviše i na kulturu, napravila izložbu i prateći katalog, a zbog financija neki su 'odradili' i poslove koji im nisu u opisu radnog mjesta. Primjerice, autorica izložbe Marina Bregovac Pisk prevela je tekstove na engleski, kustosica Ana Filep je napravila likovni postav, ali i lektorirala tekstove, s obzirom da je i profesorica hrvatskog jezika, te dizajnirala katalog, plakat i pozivnice, dok je muzejska infromatičarka Zdenka Šinkić autorica multimedijskog dijela.
Za vrijeme trajanja izložbe, do 11. siječnja, u velikoj dvorani Hrvatskog povijesnog muzeja bit će izložena djela Otona Ivekovića po kojima je taj slikar najpoznatiji, povijesne teme vezane uz obitelj Zrinski, skica Krvavog sabora u Križevcima te Bitka na Stubičkom polju 1573. godine.
(Hina)
