U prostorima DPUH-a, danas, 12. ožujka, s početkom u 18, 30 sati, održava se predavanje Josipe Alviž 'Prikazi sv. Franje Asiškoga u poslijetridentskom razdoblju na primjerima hrvatske slikarske baštine'. Predavanje se odvija u sklopu programa 'Umjetnička baština u fokusu mladih znanstvenika'.
vrijeme: 12.03.2014. 18,30
mjesto: Zagreb; DPUH, Preradovićeva 44
Franjevački red (lat. Ordo Fratrum Minorum), kojega je 1209. godine osnovao sv. Franjo Asiški (Asiz, 1182. – 1226.) i potvrdio papa Inocent III. (1198. – 1216.), s velikim se uspjehom prilagodio novim zahtjevima koje su pred redovničke zajednice stavile odluke Tridentskoga sabora (1545. – 1563.). Tome su uvelike doprinijele i reforme koje su se unutar samoga franjevačkoga reda odigrale neposredno prije početka poslijetridentske obnove Crkve. Među njima je, u smislu organizacije reda, zasigurno najvažnija njegova podjela na tri glavna ogranka: godine 1517. na opservante (lat. Ordo Fratrum Minorum, kraticom OFM) i konventualce (lat. Ordo Fratrum Minorum Conventualium, kraticom OFMConv), kojima su se 1528. godine pridružili tek utemeljeni kapucini (lat. Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, kraticom OFMCap).
U gotovo natjecateljskome duhu i želji da se potvrde kao jedini pravi nasljedovatelji sv. Franje Asiškoga, predstavnici spomenutih ogranaka franjevačkoga reda promišljeno su gradili redovnički i vizualni identitet svojih zajednica. O tome svjedoče ne samo brojni pisani i arhivski dokumenti, mahom sačuvani u talijanskim arhivskim i knjižničnim zbirkama, nego i produkcija likovnih djela, osobito slika s prikazom sv. Franje Asiškoga kao sveca utemeljitelja i uzora franjevačke duhovnosti.
Tražeći i izražavajući u ovim slikama potvrdu vlastite autentičnosti, franjevci, a osobito kapucini, su tijekom 16. stoljeća razvili povijesni interes za slikarstvo, koristeći slike kao povijesne dokaze u polemici oko nasljedovanja izvornoga franjevaštva. U izlaganju će se dati osvrt na spomenutu problematiku korištenja slika kao povijesnoga dokumenta unutar franjevačkoga reda te će se na odabranim prikazima sv. Franje Asiškoga rekonstruirati tragovi ovakvoga pristupa u domaćoj poslijetridentskoj slikarskoj baštini.
Josipa Alviž na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje u izvođenju nastave iz obveznih i izbornih kolegija na Katedri za metodiku nastave povijesti umjetnosti. Glavna područja njezinoga stručnoga interesa su metodika nastave povijesti umjetnosti i likovne umjetnosti 17. i 18. stoljeća.
