Preskočite na glavni sadržaj

Radikalne pozicije suvremene dubrovačke vizualne umjetnosti

U četvrtak, 14. studenoga, u 19 sati, u Kući Bukovac u Cavtatu, održava se javni razgovor Borba pijetlova / Teror pozitiviteta i kontra-teror negativiteta: Radikalne pozicije suvremene dubrovačke vizualne umjetnosti, sa Markom Stamenkovićem (Sveučilište u Gentu).
vrijeme: 14.11.2013. 19,00
mjesto: Cavtat; Kuća Bukovac, Bukovčeva 5
U ljeto 2011. godine Art radionica Lazareti u Dubrovniku organizirala je razgovor između umjetnika Slavena Tolja i kustosa Marka Stamenkovića pod naslovom 'Povratak u sigurnost: Slike ritualnog samopovrjeđivanja i scenografija opstanka'. Drugi u serijalu događaja posvećenih suvremenim dubrovačkim umjetnicima izravno je inspiriran prethodnim i potaknut visokim potencijalima jedne osobito kvalitetne i radikalne, ali marginalizirane lokalne scene u južnoj Europi. Nakon svog prvog javnog nastupa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prije dvije godine, Stamenković ovoga puta stavlja u prvi plan (pored Tolja) još četiri 'macho' pozicije od povijesnog značaja za ovu regiju, među kojima su Božidar Jurjević, Pasko Burđelez, Viktor Daldon i Luko Piplica.

Namjera javnog razgovora, koji će biti održan u četvrtak, 14. studenog u Kući Bukovca u Cavtatu, je ispitati okvire jednog mogućeg, subjektivnog i teorijskog čitanja njihovih praksi u datom prostoru i vremenu. To čitanje polazi od pretpostavke koreanskog filozofa Byung Chul Hana o aktualnom neoliberalnom suverenitetu takozvanog terora pozitiviteta čija društveno zadana normativnost mora dovesti do reakcije otpora.

Stamenković ju vidi u takozvanom kontra-teroru negativiteta kojim zadaje nove okvire čitanja praksi navedenih dubrovačkih umjetnika. Njegova interpretacija propituje vezu između: teorije utilitarizma (po Jeremyju Benthamu), teorije duboke ili mračne igre (po Cliffordu Geertzu i Richardu Schechneru), kao i otpora nametnutoj neoliberalnoj 'etici sretnog društva pozitiviteta'. Po njemu, ovaj otpor se manifestira u izvedbenim i likovnim praksama dubrovačkih umjetnika na temeljima dvaju ključnih procesa:  jedan je određen gotovo mazohističkim nasiljem nad vlastitim tijelom; drugi je određen izlaganjem vlastitog života smrtnoj opasnosti (a ne samo potencijalu smrtnosti) i to tijekom produkcije slika i izvedbe konkretne umjetničke akcije (a ne izvan te produkcije ili te prakse).
 
Nekropiktorijalni postupak izlaganja vlastitog tijela i vlastitog života riziku smrti okosnica je nekropolitičkog egzibicionizma vizualne prakse suvremene dubrovačke umjetnosti. U ovom preplitanju pogleda, života i smrti leži ne samo osnovni povod za najavljen događaj u Cavtatu već i razlog zbog kojeg Stamenković stoji iza svog glavnog argumenta: onog o pozicijama suvremene dubrovačke umjetnosti kao najradikalnijim pozicijama suvremene vizualne umjetnosti južne Europe.
 
Marko Stamenković. Povjesničar umjetnosti i kustos, rođen 1977. godine na jugu Srbije. Trenutačno živi u Belgiji gdje radi na svom doktorskom istraživanju pod nazivom 'Kulture samoubojstva' na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Gentu.