Preskočite na glavni sadržaj

Retrospektiva Miroslava Kraljevića

Retrospektiva Miroslava Kraljevića
Retrospektivna izložba najznačajnijeg slikara hrvatske moderne Miroslava Kraljevića, koja se organizira u povodu 100. obljetnice njegove smrti, otvorit će se u Gradskom muzeju u Požegi u petak, 18. listopada.
vrijeme: 18.10.2013.
mjesto: Požega; Gradski muzej Požega, Matice hrvatske 1
url: http://www.gmp.hr
Na izložbi će biti postavljeno šezdesetak Kraljevićevih djela koja predstavljaju raspon njegova umjetničkog djelovanja u nepunih šest godina stvaralaštva od Požege do Zagreba, preko Beča, Muenchena i Pariza, ali i osam djela iz privatnih zbirki široj javnosti predstavljaju prvi put, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare.
 
'Miroslav Kraljević nedvojbeno je ključna ličnost hrvatskog slikarstva prve polovice 20. stoljeća. On je u naše slikarstvo unio niz inovacija, što su mladi jasno prepoznali te nastojali izgraditi svoj jezik na zasadima svojega prethodnika. Okrenuo je kompas s Beča i Muenchena prema Parizu', rekao je Zvonko Maković, jedan od autora izložbe.
 
Kraljević je, naglasio je, donosio umjetnost kultiviranu ponajprije na Manetu i Cezanneu, ali i potpuno nov ikonografski potencijal koji je plijenio pozornost. On je otkrivao vrijednost flanerstva i pokazivao ga bilo slikajući pariške ulice, parkove, kavane bilo idilični svijet rodne Požege, dodao je Maković.
 
Izložba u Požegi svojevrsna je uvertira u događanja koja će trajati do proljeća 2015. godine, a izložba će u cjelovitom opsegu biti postavljena u Modernoj galeriji u Zagrebu gdje će se moći pogledati 190 Kraljevićevih slika i crteža, najavio je Maković.
 
Podsjetio je da 'ovaj neosporno najveći slikar ranog 20. stoljeća, koji je postavio temelje hrvatske moderne, nažalost nije imao mnogo izložbi'. Prva je održana 1912., a sljedeća, posthumna, bila je u jesen 1913. godine. Nakon toga organizirana je retrospektiva 1961. godine.
 
'Najveći slikar imao je svega tri izložbe', rekao je Maković dodajući kako je ovo prigoda da se prvi puta pokaže njegov fascinantan opus.
 
Članica autorskog tima izložbe i ravnateljica zagrebačke Moderne galerije Biserka Rauter Plančić podsjetila je da su pripreme za ovu izložbu počele prije dvije godine, zahvaljujući gradu Požegi. 'Doista je paradoksalno da tako veliko ime i njegov opus u tih stotinu godina, unatoč taloženju goleme stručne književno-esejističke i biografske građe o njemu i njegovu stvaralaštvu te pronalasku mnogih zagubljenih djela i velike slikareve zastupljenosti na izložbama muenchenskog kruga - retrospektivno izlagan samo daleke 1961.', rekla je Plančić.
 
Izložba će, kako je rekla ravnateljica požeškoga Gradskog muzeja Maja Žebčević Matić, biti otvorena do 16. studenoga, a zatim će gostovati u Zagrebu, gdje će biti postavljena u cjelovitom opsegu, te u Splitu, Dubrovniku i Osijeku.
 
Uz izložbu je tiskan i katalog koji na dvjestotinjak stranica donosi uistinu bogat i fascinantan opus stvaralaštva Miroslava Kraljevića.
 
Miroslav Kraljević rodio se u Gospiću, 14. prosinca 1885. Podrijetlom je iz plemenitaške slavonske obitelji. Nakon prekinutog studija prava u Beču 1904., posvećuje se slikarstvu. Studirao je na muenchenskoj Akademiji zajedno s Josipom Račićem, Oskarom Hermanom i Vladimirom Becićem. Tu malenu skupinu, zbog sličnih stajališta prema akademizmu, orijentaciji prema impresionizmu i određenih sličnosti u radu, profesori i studenti nazvali su hrvatska škola, a u hrvatskoj stručnoj literaturi poznati su kao muenchenski krug. Nakon studija u Muenchenu odlazi u Požegu, gdje je intenzivno slikao do rujna 1911., kada je otišao u Pariz gdje se upisao Academie de la Grande Chaumiere. Tijekom razmjerno kratka boravka u Parizu (1911–12) prihvatio je, dostignuća glavnih smjerova suvremene likovne avangarde, i dosegnuo punu stvaralačku zrelost. Kraljevićev je opus prvi put cjelovito prikazan 1913. u Salonu Ulrich nedugo nakon smrti u 28. godini (16. travnja 1913. u Zagrebu). Stekao je mnogobrojne sljedbenike, pa je za jedne bio ishodište konstruktivizma i kubizma, a za druge polazište za ekspresionistička istraživanja.
(Hina)