Na lokalitetu Kamenica u Vinkovcima, od početka rujna traju probna arheološka istraživanja na ranokršćanskom kompleksu s bazilikom, kojega vinkovački arheolozi datiraju u 4. i 5. stoljeće i povezuju s rimskim carem Valentinijanom I., izvijestio je arheolog Hrvoje Vulić iz vinkovačkog Gradskog muzeja, predstavljajući prve rezultate istraživanja.
mjesto: Vinkovci
Taj rimski car rođen je u antičkim Vinkovcima (Colonia Aurelia Cibalae nap.) i bio je vladar zapadnoga dijela Rimskog carstva od 364. do 375. godine.
Lokalitet Kamenica u literaturi je poznat unazad 100-njak godina, a posljednja probna iskapanja iz 1967. godine potvrđivala su tezu da se na toj lokaciji nalazi memorijalno-cemeterijalni kompleks. Temeljem prošlogodišnjih geofizičkih mjerenja zaključeno je kako je riječ o velikom ranokršćanskom kompleksu koji se prostire na više od 6000 kvadratnih metara, od kojih je površina od 3.600 kvadrata opasana zidom.
Unutar opasanog dijela nalazi se bazilika veličine 35 puta 15 metara, a unutar nje je mauzolej, dok je oko nje niz popratnih objekata – kapelica, zidanih grobnica i drugog. Izvan zidanog kompleksa nalaze se skromnije grobnice, istaknuo je arheolog Vulić predstavljajući prve rezultate probnih arheoloških istraživanja.
Riječ je o tzv. cemeterijalnoj bazilici izgrađenoj izvan naseljenoga mjesta u neposrednoj blizini groblja, kakva za sada nije pronađena u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a sličnost se može povući sa kompleksom u Saloni, pojasnio je Vulić.
Lokacija gradnje bazilike na jednu rimsku milju od Cibala povezuje se s mjestom na kojem je živ spaljen sv. Polion, ranokršćanski mučenik, lektor ondašnjega biskupa Euzebija, a po tim mučenicima današnja glavna vinkovačka crkva i nosi ime, podsjetio je Vulić. Budući da je arheolozima na temelju ranijih mjerenja bio poznat tlocrt kompleksa, ove godine su ciljano otvorili dvije sonde od kojih je prva pokazala kako je sama crkva u potpunosti opljačkana, a zidovi razgrađeni, dok su ostali dijelovi temelja crkve. Ipak, u temeljima i u okolici pronađeno je oko 400 komada bakrenih novčića.
'Ovo povezujemo s ranokršćanskim običajem skupljanja novca od ranokršćanske zajednice za gradnju crkve, a oni sitniji novčići, ne korišteni za kupnju materijala i financiranje gradnje, bacali bi se u samu građevinu tijekom njene gradnje', pojašnjava arheolog Vulić.
U drugoj sondi uz dobro očuvane zidove i temelje, pronađene su tri grobnice, od kojih su dvije u potpunosti opljačkane, vjerojatno u 19. stoljeću, a treća grobnica opljačkana je djelomice još u antičko vrijeme te zatrpana, pa kasnije nije pronađena i potpuno opljačkana.
'Riječ je o zidanoj grobnici s izvrsno očuvanim freskama s motivom stabla lovora i vjerojatno cvjetova ljiljana, a oboje se dovodi u vezu s ranokršćanskom simbolikom nevinosti, čistoćom i djevičanstvom', kaže Vulić.
Ističe da je pronađena i zlatna naušnica, kopče, brončana narukvica i drugo. Dosadašnja probna istraživanja, prema Vulićevim riječima, govore o dvije faze nastanka kompleksa - starija iz vremena dinastije Konstantinovića i konkretno Konstantina Velikog koji je u Cibalama bio 316. godine, i druga faza iz druge polovice 4. stoljeća koja se povezuje s Valentinijanom I. Pronađena je i velika količina mramora različita podrijetla, dovezenog iz afričkog i europskog dijela Mediterana, među ostalim i mramor 'porfir' iz Egipta od kojega je rađen Dioklecijanov sarkofag.
U pravilu mramor je u antičko doba bio izuzetno skup, nekim vrstama su mogli raspolagati samo carevi, pa je i zbog kompliciranosti transporta i potrebne logistike za transport, očigledno da je nekome bilo vrlo stalo izgraditi i urediti kompleks na Kamenici i za to potrošiti ogroman novac, ističe Vulić, te otkriva i arheološku radnu pretpostavku.
'U prednjem dijelu objekta nalazi se veliki mauzolej, a obzirom na mramor i sve druge okolnosti, jasno je da je tu pokopana značajna osoba. Najznačajnija osoba koju možemo povezati s Valentinijanom i njegovim bratom Valensom, carem istočnoga dijela Rimskoga cartstva od 364. do 378. godine, je njihov otac Gracijan Stariji koji je umro iza 352. godine', kaže Vulić. Ističe da bi potvrda toga bilo i senzacionalno otkriće. Probna arheološka istraživanja nastavljaju se do kraja tjedna, a na Kamenici će se provoditi i iduće godine.
Potom vinkovački arheolozi planiraju napraviti projekt dugogodišnjega istraživanja, što će se najvjerojatnije morati financirati i sredstvima EU jer je, ističe Vulić, 'ranokršćanski kompleks na Kamenici svakako jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u kontinentalnoj Hrvatskoj pa i šire'.
Namjera im je lokalitet otvoriti za stručno usavršavanje i inozemnih studenata te stručnjacima, a već sada je uspostavljena suradnja sa sveučilištima u Beču i Ljubljani te Papinskim institutom u Rimu.
(Hina)
