Preskočite na glavni sadržaj

Kratki vodič kroz povijest općine Sućuraj

Na otoku Hvaru tijekom ljeta, u Sućurju, Jelsi, Hvaru i Bogomolju, predstavljen je 'Kratki vodič kroz povijest općine Sućuraj' prof. Nikše Vujnovića, diplomiranog arheologa koji je profesionalno ili volonterski sudjelovao u brojnim arheološkim istraživanjima na području cijele Hrvatske i susjedne Dežele, uključujući i rodni škoj.
mjesto: Milan, Italy
url: http://dizajn.hr/
Njegov izvrsno ilustrirani vodič s kartografskim prikazom svih relevantnosti osim znanstvenog pristupa povijesti najistočnije hvarske općine ima i veoma važan informativni značaj, budući da je riječ o poznatom i vrlo atraktivnom turističkom području.

'Prema arheološkom nalazu, ulomku impresso keramike, što je pronađen u spilji Živa voda kod Selaca, najraniji trag boravka čovjeka na ovom dijelu otoka datira od prije 8000 godina, a to je vrijeme starije faze neolitika, odnosno mlađeg kamenog doba. Iz prijelaznog razdoblja bakrenog u brončano doba najvjerojatnije je i kamena sjekira s otvorom za držalo pronađena početkom 20. st. u Sućurju, a ona se čuva u Arheološkom muzeju u Splitu', kazao je Vujnović.

Onaj tko ne poznaje svoju povijest, ne može graditi ni budućnost, dodaje on, te pojašnjava da je luka Sućuraj imala značajnu ulogu i tijekom ranog srednjeg vijeka kada vlast nad otokom imaju Neretljani i doseljeni Hrvati, koji na škoju ostaju sve do današnjih dana. No, trajnije naseljavanje bilo je moguće tek od 1420. godina kada je otok pao pod mletačku vlast, a sve veći broj stanovnika s kopna na Hvar bježi pred Turcima u 16. i 17. stoljeću.

'Međutim, boljitak se počinje osjećati dolaskom Francuza, pa je 1811. osnovana Općina Sućuraj (s Bogomoljem i Gdinjom), ali tek druga polovica 19. st. donosi značajniji gospodarski napredak razvojem vinogradarstva i vinarstva. Ipak, to 'zlatno doba'traje relativno kratko, nakon propasti vinove loze zbog filoksere i tzv. vinske klauzule dolazi do masovnog napuštanja ovog kraja.

Odlasci se, nažalost, nastavljaju pa se stanovništvo praktično prepolovilo (492), velike zajednice Sućurjana, Selčana i Bogomoljana žive na Novom Zelandu, Australiji i SAD-u, a mjestimično i u nekim europskim zemljama', zaključio je Vujnović.' Mirko Crnčević

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr