predavanje, tribina

Jesu li znakovi na vučedolskoj keramici slikovno pismo?


vrijeme: 04.04.2012. 10,00
mjesto: Split; Pučko otvoreno učilište, dvorana Kinoteke
organizator: Institut za povijest umjetnosti - Centar Cvito Fisković u Splitu

U dvorani Kinoteke, u Pučkom otvorenom učilištu, uz Zlatna vrata Dioklecijanove palače u Splitu, u srijedu 4. travnja, s početkom u 10 sati, predavanje na temu  'Jesu li znakovi na vučedolskoj keramici slikovno pismo? održat će prof. dr. Aleksandar Durman, voditelj Katedre za arheometriju i metodologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U vremenu između 3000 - 2500. pr. Kr. desnu je dunavsku obalu, krajnjeg istoka Hrvatske, zaposjela indoeuropeizirana populacija koju znamo kao vučedolska kultura.
Vučedolska je kultura najbolji europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok koji počinje s 3000. godinom prije Krista s ustrojstvom država na Bliskom Istoku i pojavom prvog pisma. Istodobna je Sumeranima u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu ('Doba piramida') i ranoj Troji (I i II).

Svoj je visoki standard ispočetka ostvarivala gospodarstvom vezanim za stočarstvo, a od klasične faze metalurgijom bakra oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe -  prvo serijsko lijevanje.  Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu.  Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor središnje i jugoistočne Europe (danas 12 europskih država).

Zajednica se i društveno raslojila na što nam ukazuju bogati kneževski grobovi sa zlatnim prilozima. Visoki dnevni standard pokazuje se u kuhinji (najširi spektar posuđa), odjeći i obući (tkalački stan, tragovi kostima na idoloplastici i brojni keramički modeli obuće). Za religijsku praksu važna su i ritualna keramička pomagala.

Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je ideogramima na njihovim posudama pa se može tumačiti kao najstarije europsko pismo. Sav ukras na njima nosi nebesku simboliku, a može se iščitati različit prikaz obzora iznad Voda na kojima pliva Zemlja, dnevno rađanje Sunca, planeti Vanera i Mars te karakteristična zviježđa na noćnom nebu.

Keramička posuda iz Vinkovaca nastala oko godine 2600. prije Krista prikazuje astralni kalendar vučedolske kulture. To je prvi europski kalendar prema kojemu godina počinje u sumrak prvoga dana proljeća, kada dominantno zimsko zviježđe Orion potone za obzor na više mjeseci te ga simbolički zamijeni Sunce.  Kalendar obilježavaju četiri horizontalna pojasa koji odgovaraju godišnjim dobima, u kojima se, uz Oriona, izmjenjuju zviježđa - Plejade (Vlašići), Kasiopeja (ljetni i zimski prikaz), Labud, Blizanci i Ribe (s Pegazom).
 

Prof. dr. Aleksandar Durman rodio se u Zagrebu 1949. godine. Magistrirao s temom iz područja prapovijesne arheologije 'Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa' 1983. a doktorirao 1991. s temom 'Metal u prapovijesnom društvu jugoistočne Europe'.

Došavši 1976. na katedru, koja je iznenada izgubila voditelja, usmjerio je arheologiju prema prirodnim znanostima koje su svojim analizama mogle pripomoći egzaktnijoj spoznaji cjelokupnoga života u prošlosti, svojevrsnoj arheološkoj forenzici. Tako je postojeću katedru preimenovao u Katedru za arheometriju i metodologiju - među prvima u zapadnome svijetu.

Uz teme iz antičke arheologije, glavno mu je znanstveno područje istraživanja prapovijesna arheologija gdje u žarište stavlja odnos tehnologije i mitologije te utvrđivanja apsolutne starosti u arheologiji. Vodio više od sedamdeset arheoloških iskopavanja - od Dubrovnika preko Istre do Vukovara. Opsegom se ističu Vinkovci - Hotel (1977-1978) i Vučedol - Vinograd Streim (1984-1990, 2001- 2011), koji ulaze u kategoriju najvećih prapovijesnih istraživanja u Hrvatskoj.

Objavio je i uredio osam knjiga i više desetaka znanstvenih, stručnih i znanstveno popularnih članaka. Surađuje s mnogim hrvatskim i svjetskim institucijama iz prirodnih znanosti. Predstavnik je Hrvatske u Međunarodnom odboru za prapovijesnu i ranu metalurgiju željeza te suradnik najvećeg projekta za apsolutno datiranje prošlosti -  'Aegean and Near Eastern Dendrochronology Project' sa sveučilišta Cornell, SAD, na kojem je u raznim navratima proveo više od dvije godine. Kao gost profesor predavao je na  brojnim sveučilištima, kao što su Tübingen, Heidelberg, Berlin, Nottingham, Beč, Basel, Atena, Solun, Cornell, Wake Forest, Toronto, Montreal, Ottawa i mnogim drugima. 

 Na temelju njegovog projekta iz 1997. upućenom Vijeću Europe, koji je preporučio UNESCO, Europska banka za obnovu i razvoj i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske financiraju gradnju 'Arheološko turističkog parka - Vučedol', nedaleko Vukovara, koji se otvara 2012. godine.

(M.K., 03.04.2012)