x ostalo

Afrika i Europa: Kakva suradnja danas? / kolumna B. Cvjetičanin


vrijeme: 08.12.2011.

Dr. sc. Biserka Cvjetičanin sudjelovala je u programu skupa Prvi susreti Augustin Girard - René Rizzardo na temu Međunarodna suradnja i kulturna raznolikost: kakvo upravljanje za grad-svijet?, održanog u Grenobleu, Francuska, 1. i 2. prosinca 2011. Ovotjednu kolumnu u Zarezu dr. Cvjetičanin posvetila je temi Afrika i Europa: Kakva suradnja danas?. 
 
Kolumna / Kulturna politika

Afrika i Europa: Kakva suradnja danas?
Autorica: dr. sc. Biserka Cvjetičanin


Afrički kontinent rijetko privlači medijsku pozornost, tek kada dolazi do revolucionarnih previranja, na primjer u sjevernoafričkim arapskim zemljama, ili kada se radi o koruptivnim i autokratskim režimima. Tako je Le Monde od 3. prosinca 2011. posvetio članak naslovljen Statura jednog diktatora (Stature d'un dictateur) megalomanskom projektu senegalskog predsjednika, 'spomeniku afričke renesanse'. Afrička renesansa obilježila je vrijeme prije pedeset godina kada su afričke zemlje stekle nezavisnost (1960. godina nazvana je Godinom Afrike) i s velikim očekivanjima usmjerile pogled na budućnost kontinenta. Na svjetskoj razini one su postavile pitanje kulturnog identiteta kao jednog od ključnih razvojnih pitanja svih društava. Danas se kontinent percipira isključivo kao kontinent siromaštva i gladi: premda jest daleko od 'renesanse', ne smiju se, međutim, zanemariti razvojni i stvaralački napori zahvaljujući kojima se kontinent mijenja.
 
Međunarodna suradnja i kulturna raznolikost

O takvoj, drugačijoj Africi, kao i šire, o suradnji Sjever-Jug, raspravljalo se u okviru Prvih susreta Augustin Girard - René Rizzardo, održanih na temu međunarodne suradnje i kulturne raznolikosti u Grenobleu, 1.-2. prosinca 2011. Augustin Girard (1926.-2009.) i René Rizzardo (1942.-2010.) spadaju među najveće francuske i svjetske stručnjake za kulturni razvoj, kulturnu politiku i decentralizaciju u kulturi. Osamdesetih godina osnovali su Opservatorij kulturnih politika u Grenobleu koji je organizirao Prve susrete posvećene ovim istaknutim promicateljima znanstvenih istraživanja u kulturi i umjetnosti.

Nova dinamika suradnje i izazovi kulturne raznolikosti bili su u središtu rasprava o umjetničkoj i kulturnoj razmjeni Sjever-Jug i njenom doprinosu realizaciji sintagme 'živjeti zajedno'. Premda se kulturna suradnja s tradicionalnim pristupom podijeljenosti svijeta na bogate i siromašne znatno promijenila, između ostalog, ulaskom novoindustrijaliziranih zemalja u međunarodnu komunikaciju i suradnju, kulturnu suradnju zemalja Sjevera s afričkim zemljama teško bi se moglo ocijeniti ravnopravnom. Sjever je više sagledava kao pomoć, pa je neki sudionik skupa predložio da se riječ 'suradnja' zamijeni s riječju 'partnerstvo' koje bi izrazilo ravnopravniju komunikaciju. Sudionici su termin ocijenili preuskim i neadekvatnim za međunarodna kretanja i aktivnosti u suradnji. Kulture zemalja Juga kao i Sjevera, prolaze kroz transformacijske procese i pitanja kao što su kulturna raznolikost, demokratizacija kultura i interkulturni dijalog postaju svim kulturama zajednička, što jača spoznaju o međuovisnosti kultura i potrebi razvijanja novih oblika i sadržaja suradnje temeljene na tolerantnijim odnosima među kulturama i uvažavanju vrijednosti svih kultura.
 
Tri opaske za bolju suradnju

To bi trebao biti temelj formule 'živjeti zajedno', ali rasprave o dinamici (decentralizirane) kulturne suradnje koje su se odvijale oko uloge kulturne razmjene i suradnje u izgradnji novih odnosa između Francuske (i Europe) i ostatka svijeta (osobito Afrike), pokazale su da se suradnja Francuske prvenstveno koncentrira na kulturnu baštinu. Naravno, nije potrebno nikoga uvjeravati u važnost zaštite i promicanja kulturne baštine, njenog autentičnog doprinosa upoznavanju i razumijevanju kultura. Međutim, u kulturnu razmjenu uključuju se različiti sadržaji i različita područja djelatnosti, ne samo kulturna baština, već i suvremeno umjetničko stvaralaštvo, i znanost, i nove tehnologije, sva ona područja koja utječu na procese razvoja svih sudionika u suradnji. Drugo, suradnja (Francuske) ostaje u tradicionalnim, klasičnim okvirima i svodi se najvećim dijelom na suradnju s frankofonskim zemljama. Kada je riječ o festivalu Frankofonije u Limousinu, tj. festivalu frankofonskih kazališta, koji je prezentiran na skupu, suradnja s frankofonskim zemljama njegova je zadaća. Međutim, ostanemo li kod cijelog jednog kontinenta, afričkog, suradnja se ne može svesti samo na njen jedan, frankofoni, dio već bi valjalo obuhvatiti i druge zemlje, bez obzira na kolonijalno nasljeđe, i njihove stvaralačke domete u teatru, u glazbi, u filmu, u promicanju afričkih jezika. I treće, Francuska uglavnom zastupa bilateralni pristup u suradnji. Danas, kada su procesi globalizacije, osobito novi i dinamični oblici transnacionalne i transkulturne mobilnosti, otvorili nove mogućnosti komunikacije, potrebno je izaći iz bilateralnih okvira i jačati multilateralni princip suradnje u kojoj više zemalja bilo jedne regije, ili više regija zajedno sudjeluje u kulturnim projektima koji izražavaju njihovu raznolikost i njihovu sposobnost interkulturnog dijaloga. Europska unija već je čvrsto ugradila takav pristup u svoju kulturnu politiku.
 
Kulturna suradnja za razvoj 

Često ističemo da je interkulturna komunikacija dinamičan proces međusobnih odnosa, prijenosa i razmjene kulturnih vrijednosti. U međunarodnoj razmjeni jedan dio svijeta, preciznije afrički kontinent, sudjeluje sa svojim kulturnim dobrima tek s 1%. Odsutnost mnogih zemalja Juga u međunarodnoj razmjeni kulturnih dobara pokazuje koliko je potrebna implementacija Unescove Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza prihvaćene 2005: Konvencija izražava ono što je svima potrebno i čemu će sve zemlje težiti -  uspostavljanju uravnoteženije kulturne razmjene i suradnje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Zaokupljena primanjem u Europsku uniju, Hrvatska je zanemarila odnose s 'ostatkom svijeta', posebno s afričkim zemljama s kojima je niz godina imala dobre kontakte i suradnju u kulturi. Afrika je kontinent u promjenama i želimo li otvoriti nove perspektive suradnje, svim krizama usprkos, potrebno je to učiniti što prije.

U svojoj knjizi Kulturni razvoj. Iskustva i politike (Développement culturel. Expériences et politiques, 1982), Augustin Girard ističe 'da treba djelovati na način da se iskustvima jednih koriste drugi'. René Rizzardo, sa svoje strane, zauzima se za stalni dijalog i umrežavanje. Zajedničko im je isticanje važnosti kulturne suradnje za razvoj. A to znači kulturne suradnje koja uvijek otvara sve novija pitanja o principima i načinu komuniciranja u suvremenom svijetu i koja podupire stav 'živjeti zajedno' koji bi Aimé Césaire, moj omiljeni pjesnik s Martinika, nazvao 'armes muraculeuses', 'čudotvornim oružjem'. (Izvor: Zarez)

Kulturne politike


(D.H.F., 08.12.2011)