Preskočite na glavni sadržaj

Znanstveni kolokvij: Ostave rimskog luksuznog posuđa u Hrvatskoj

Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković poziva na znanstveni kolokvij 'Ostave rimskog luksuznog posuđa u Hrvatskoj' koji se održava u utorak, 15. siječnja, s početkom u 15 sati, u Muzeju grada Splita.
vrijeme: 15.01.2013. 15,00
mjesto: Split; Muzej grada Splita, Papalićeva 1
url: http://www.ipu.hr
Program predavanja:

Joško Belamarić (Institut za povijest umjetnosti)
Ostava srebrnog posuđa pronađena 1493. na putu prema Prosiku kraj Solina
U predavanju se donosi i interpretira dokument od 18. II. 1493, koji je prvi poznati zapis o zakopanom blagu u Hrvatskoj i prvi signal postojanja takvih ostava na jugu antičke Dalmacije. Iz njega se saznaje da su četiri težaka iz sela Prosik kraj Solina pronašli ostavu vjerojatno antičkog posuđa, što je prvi signal postojanja takvih ostava na jugu rimske Dalmacije. Premda dokument ne daje odgovor na pitanja o okolnostima nalaza, obliku i dataciji posuđa, pronađeni predmeti (a čini se da seljaci nisu prijavili sve što su otkopali) mogli su biti od važnosti kad ih je splitski knez pozvao preda se zajedno s njihovim sinovima i unucima.

Dino Milinović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Od Seusovog blaga do nalaza ostave kasnoantičkog srebra u Vinkovcima
Još od kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća, hrvatsku arheologiju proganja duh Seusova blaga – raskošne kasnoantičke ostave čije podrijetlo niti do danas nije razjašnjeno. Pokušaji Hrvatske (isprva u okviru Jugoslavije) da na sudu u New Yorku dokaže kako je blago nađeno na našemu tlu, podrazumijevajući i zahtjev za povratom, svojevremeno nisu urodili plodom. I premda se s vremena na vrijeme čuju sporadični glasovi o novim dokazima, djelomičan razlog neuspjeha u sudskom postupku mogla je biti činjenica da, za razliku od skromnih srebrnih pladnjeva i ostava novca, na području Hrvatske nije bilo nalaza tako velike vrijednosti, ili se za njih nikada nije doznalo. U posljednje se vrijeme takva percepcija mijenja, ponajprije zahvaljujući nalazu ostave srebrnih predmeta u Vinkovcima, na lokalitetu bivše rimske kolonije koja, kako se čini, krije daljnja, zanimljiva otkrića. Nalaz srebrne ostave, koji će biti moguće u potpunosti vrednovati tek kada bude dovršen dugotrajan postupak restauracije i konzervacije, što je posao stručnjaka iz Arheološkog muzeja u Vinkovcima, već sada nam omogućava, međutim, da s nanovo probuđenim zanimanjem obnovimo priču o razdoblju kasnog Rimskog Carstva na području Hrvatske, o kasnoantičkoj civilizaciji i njezinim dosezima, kako na području Dalmacije, tako i u Slavoniji, južnom dijelu negdašnje rimske provincije Panonije. No, nalaz nam ponajprije govori o specifičnoj ulozi srebrnih servisa u životu rimske aristokracije tijekom 4. stoljeća i privrženosti tradicionalnim porukama idealiziranog života koje iščitavamo iz sadržaja njihovog likovnog uresa i koji još jednom potvrđuju začuđujući kontinuitet antičke civilizacije.
 
Ivan Radman Livaja (Arheološki muzej u Zagrebu)
Ostava rimskog brončanog posuđa kod sela Sopje
U razdoblju od 21. 09. do 23. 09. 2009. godine provedena su sondažna arheološka istraživanja na položaju Bataluše kod sela Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji. Na tom položaju su prethodno slučajno izorana dva primjerka luksuznog rimskog brončanog posuđa pa je cilj bio istraživanjem pokušati definirati točan karakter lokaliteta, no kombiniranim arheološkim i geofizičkim metodama istraživanja nedvojbeno se pokazalo da na tom mjestu ne postoji arheološki lokalitet, odnosno, točnije rečeno, više ne postoji . Nalaz rimskog brončanog posuđa se sada zasigurno može definirati kao ostava a ne kao grobni nalaz. Mada na tom položaju više nema arheoloških nalaza, nesumnjivo je riječ o zanimljivom pokazatelju za buduća istraživanja tog šireg prostora. Naime, s obzirom na okolnosti pod kojima se skrivaju dragocjenosti, što su ove brončane posude svakako bile, možemo pretpostaviti da je u blizini ove lokacije bila neka villa rustica ili pak rimsko naselje. Kronološki se posude mogu datirati u 2. st. pos. Kr. te nije isključeno da su predmeti zakopani tijekom Markomanskih ratova kad su barbarski pljačkaši povremeno harali ovim područjem. Iako ova sondažna istraživanja nisu dala priželjkivane rezultate, vjerujemo da bi temeljito rekognosciranje šireg područja kao i zračno snimanje moglo dovesti do otkrića zanimljivih arheoloških lokaliteta iz rimskog vremena
 
Tino Leleković (HAZU, Zavod za povijesne i društvene znanosti, Odsjek za arheologiju)
Dvije rimske ostave iz Petrijanca
Predavanje će predstaviti dvije rimske ostave s kraja 3. stoljeća koje su pronađene u selu Petrijanec kod Varaždina. Prva ostava pronađena je 1805. godine, i nažalost samo je dijelom sačuvana. Nalazi su poslani u Beč, gdje se i danas čuvaju. Druga je ostava pronađena 2005. godine, prilikom zemljanih radova u selu, i u cijelosti je sačuvana. Danas se čuva u Gradskom muzeju Varaždin. Zanimljivo je da je ona prva ostava sačinjena isključivo od zlatnih predmeta, dok se ova druga sastoji od tri srebrna tanjura i 27735 posrebrenih kovanica (antoninijana). Upravo zbog toga može se pretpostaviti da je riječ o dva dijela jednog blaga koje je zakopano krajem 3. stoljeća u naselju Aquae Vivae. U predavanju će biti predstavljeni nalazi iz te dvije ostave, s posebnim naglaskom na nađene srebrne tanjure, kao i kontekst u kojem je to blago moglo nastati.
 
Šime Vrkić (Geoarheo, Zagreb)
O okolnostima pronalaska Vinkovačkog blaga
Dana 23. ožujka 2012. godine na lokalitetu Duga ulica 26 u središtu Vinkovaca, pronađena je ostava od pedesetak predmeta rimskog srebrnog posuđa i pribora za jelo, nazvana Vinkovačko blago. Nalaz je pronađen tijekom provođenja zaštitnih arheoloških istraživanja od strane tvrtke Geoarheo d. o. o. iz Zagreba, voditelj istraživanja Šime Vrkić, dipl. arheolog. Nalaz je pronađen je u profilu iskopnog polja u kontekstu u kojemu se teško mogao očekivati ovako značajan nalaz. Minimalnim proširenjem iskopnog polja dokumentirani su ostaci ukopa nepravilnog četvrtastog oblika sa četiri rimske opeke na dnu. Srebrno posuđe bilo je uredno posloženo na opeke. Na dnu se nalazila velika plitka zdjela s alkama u njoj široka narebrena zdjela u koju su posloženi svi manji predmeti iz ostave. Dio vrčeva i neke veće posude bile su položene uokolo zdjele. Sve je bilo poklopljeno s četiri velika pladnja složena jedan na drugi. Vjerojatno je sve bilo omotano ili prekriveno nekim organski materijalom koji nije sačuvan. U kakvom su povijesnom trenutku nalazi pohranjeni za sad još nije jasno. Arheološki lokalitet u Dugoj ulici 26 sadrži vrlo bogat slijed nalaza od neolitika do novog doba ali od rimske arhitekture pronađeni su samo skromni ostaci vjerovatno uništeni kasnijim gradnjama. Za sada se na osnovi stupnja istraženosti šireg prostora može reći samo da je ostava zakopana u neposrednoj blizini neke od rimskih kuća u zapadnom dijelu rimskih Cibala. Budući da ovaj nalaz zbog navedene kompleksnosti nalazišta nije još službeno objavljen cilj ovoga izlaganja je predstaviti okolnosti nalaza s naglaskom na najznačajnije predmete i ukazati na izniman arheološki potencijal grada Vinkovaca.