Izložba 'Apstrakcija - Modernizam i suvremenost', koja predstavlja hrvatsko apstraktno slikarstvo pedesetih i prve polovine šezdesetih godina 20. stoljeća, te radove suvremenih umjetnika kao pokušaj trasiranja novih perspektiva na koncept visokomodernističke apstrakcije, otvorit će se u četvrtak, 12. travnja, u Galeriji Klovićevi dvori. Izložba ostaje otvorena do 24. lipnja.
vrijeme: 12.04.2012.
mjesto: Zagreb; Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4
Predstavit će se djela ključnih autora za povijesno i teorijsko problematiziranje apstrakcije poslijeratnog razdoblja, Ede Murtića, Ivana Picelja, Vladimira Kristla, Ive Gattina, Julija Knifera, Ferdinanda Kulmera i Ljube Ivančića, te afirmiranih suvremenih umjetnika, Ivane Franke, Igora Eškinje, Zlatka Kopljara, Davida Maljkovića, Tonija Meštrovića, Damira Očka i Ane Opalić.
Autorica izložbe Ana Medić, koja je izabrala radove za povijesni dio izložbe, rekla je da je namjera njezina izbora koji obuhvaća širok raspon poetika, od umjerene lirske apstrakcije i enformela do geometrijskog, odnosno neokonstruktivnoga slikarstva, bila relativizirati identitet apstrakcije kao stilski homogenog fenomena, ali i upozoriti na etabliranje apstraktnog slikarstva u Hrvatskoj koje u tom razdoblju signalizira uključivanje hrvatske umjetnosti u zapadnoeuropski i američki kontekst visokog modernizma.
Po riječima koautorice Ivane Mance, koja je izabrala djela suvremenih umjetnika, taj dio izložbe već je pokušaj da se pronađu autentične pozicije gdje je suvremena umjetnost danas i može li se s njim promišljati o ideji apstrakcije, ustvrdila je. Ti radovi umjetnika mlađe i srednje generacije ne prilagođavaju se povijesnom materijalu, a izvedeni su u novim medijima jer je to norma prema kojoj se danas odvija većina umjetničke produkcije, dodala je.
Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora na odlasku, drži da ta izložba pokazuje kako je ta galerija uvijek tražila nove izazove i pristupe povijesti umjetnosti, a smatra je i dobrim putem za dalje jer publici omogućuje nove poglede i intervenira u klasičnu hrvatsku povijest umjetnosti. Napomenuvši kako je to njezina posljednja konferencija za novinare kao ravnateljice Galerije, Kusin je zahvalila novinarima na praćenju rada Klovićevih dvora tijekom njezina dva mandata u proteklih osam godina.
Uz Anu Medić i Ivanu Mance, tekstove koji prate izložbu napisali su vrsni stručnjaci za hrvatsko modernističko slikarstvo, Jerko Denegri i Vinko Srhoj te Viktor Žmegač koji u svom eseju elaborira povijesna ishodišta ideje apstraktne umjetnosti u kulturi ranog modernizma.
(Hina)
