Preskočite na glavni sadržaj

Politika memorije – poziv na konferenciju

3. međunarodna konferencija na temu Promišljanje humanistike i društvenih znanosti održava se na Sveučilištu u Zadru, od 6. do 9. rujna 2012. Ovogodišnje izdanje koncentrira se na politiku memorije, a prijave sažetaka primaju se do 1. lipnja.
vrijeme: 06.09.2012.
prijava: 01.06.2012
mjesto: Zadar
url: http://rhss-conference.com/call-for-papers
Konferencija predstavlja vrijednu priliku za susret, razmjenu i debatu o aktualnim temama na području humanistike i društvenih znanosti. Prije dvije godine konferencija je okupila oko stotinu međunarodnih znanstvenika koji su se bavili temom 'Postmodernizam i pitanja (post)drugosti'. Glavni predavači bili su Eric Santner (University of Chicago) i Stipe Grgas (Sveučilište u Zagrebu). Prošle godine tema je bila 'Zona i zone: radikalna prostornost našeg vremena', a glavni predavači bili su Edward Soja (UCLA) i Brandon Labelle (Bergen National Academy of the Arts).

Ovogodišnje izdanje koncentrira se na politiku memorije. Glavni predavači su Laura Mulvey (Department of History of Art and Screen Media, University of London) i Lauren Berlant (Department of English Language and Literature, University of Chicago).

Kako sjećanje oblikuje naše veze s prošlošću? Kakva je veza između prošlosti i sadašnjosti? Kako se narativi prošlosti konstituiraju, održavaju ili troše? Kako se ostvaruje memorija? Kako se različiti diskursi prošlosti upisuju u društvene odnose i subjektivitete? Kako se naši najdublji osjećaji, želje i maštanja artikuliraju u diskurzivnom prostoru memorije u sadašnjosti? Koja je veza između komunikacijskih tehnologija i načina kako predstavljamo prošlost? Kako bismo trebali razumjeti različite tehnologije memorije?

Danas više nego ikad ovakva pitanja podižu pažnju oko politike memorije. Nekoć, prošlost se shvaćala kao stabilna i poznata, koristila se kao alat za konstrukciju kolektivnih identiteta, nacionalnih država, kako bi nam dala osjećaj pripadanja i zajedničkog porijekla da bismo stvorili ono što se vidi kao 'naša baština'. No danas koncept 'našeg', sa svim svojim kategorijama, dovodi u pitanje osjećaj baštine. Sve je veća svijest među znanstvenicima da je način kako pamtimo prošlost uvijek artikuliran uz specifične društvene osi diferencijacije, kao što su klasa, rod, etničko porijeklo itd. Svaka od navedenih osi posjeduje posebna značenja, koja se mogu razlikovati prema različitim diskurzivnim formacijama koje se koriste kao interpretativni okvir. Sve to konstituira politiku memorije koja se ostvaruje u svakodnevnim kulturnim, političkim i ekonomskim praksama?

Na Konferenciji se problematizira politika memorije i načina kako je ona utjelovljena u filmu, fotografiji, performansima, književnosti, javnoj umjetnosti, spomenicima…. Poseban je fokus na istraživanju cirkulacije povijesne memorije koja nudi osnovu za identifikaciju u zadanom kulturnom, ekonomskom i političkom trenutku; na mogućim uzvratnim načinima fenomena kojeg Lauren Berlant naziva 'hitnost trenutka (povijesnog trenutka, seksualnog trenutka, intimnog trenutka, jednog subjektivnog trenutka u kojem je vrijeme preživljavanja drugi naziv za obični život)'; na načinu kako nova tehnologija daje mogućnost da 'estetika prošlosti susretne estetiku sadašnjosti' kroz 'estetiku odgode' i konfuzije između živih i mrtvih (Laura Mulvey).

Moguće teme uključuju:
- film, fotografija i memorija;
- izvedbena umjetnost i memorija;
- književnost i memorija;
- zvuk i memorija;
- rituali memorije;
- memorija, javna sfera i građanstvo;
- kulturna memorija i trauma;
- memorija i zaborav;
- kultura proizvoda i kulturni zaborav;
- memorija i tijelo (memorija tjelesnih pokreta, ožiljci, trudnoća…);
- memorija i autobiografski tekstovi;
- memorija, rodne uloge i seksualnost;
- memorija i komunikacijske tehnologije…

Prijaviti se mogu znanstvenici iz različitih područja i disciplina humanistike i društvenih znanosti, za individualna izlaganja (30 minuta, uključujući diskusiju). Prijedloge (maksimalno 300 riječi), poslati na rhss.conference@gmail.com do 1. lipnja.  

Sažeci trebaju biti u Wordu ili RTF-u, sa sljedećim podacima: ime autora, institucija, e-mail adresa, naziv sažetka, sažetak. Pisati kao čisti tekst (Times New Roman 12, jednostruki prored), bez specifičnog oblikovanja (bold, italic, podcrtano).

Svi kandidati unutar tjedan dana dobivaju informaciju o uspješnom prijavljivanju. Ukoliko kandidat ne dobije odgovor, za pretpostaviti je da prijava nije stigla te ju je potrebno ponoviti.

Službeni jezik je engleski. Kotizacija iznosi 80 €, za studente 40 €. Kasnije registracija iznosi 100 €, tj. 50 € za studente.

Prijave sažetaka traju do 1. lipnja. Registracija svih sudionika Konferencije traje do 1. srpnja. Program će biti objavljen 15. kolovoza.

Info: rhss.conference@gmail.com