Preskočite na glavni sadržaj

Paralelni Japan: Suvremena japanska arhitektura 1996-2006

Paralelni Japan: Suvremena japanska arhitektura 1996-2006
U suradnji s Japan Foundation, Japanskim arhitektonskim institutom i Veleposlanstvom Japana, u No galeriji Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, u utorak, 19. srpnja, u 18 sati, otvara se izložba 'Paralelni Japan: Suvremena japanska arhitektura 1996-2006.', na kojoj je prikazano stotinjak djela suvremene arhitekture koja su stavljena u društveni i ekonomski kontekst. Izložba je otvorena do 6. kolovoza.
vrijeme: 19.07.2011. 18,00
mjesto: Skradin, Croatia
url: http://www.skradin.hr/
Izložba je koncipirana tako da pomoću fotografija, maketa i filmova pruži uvid u razvoj japanske arhitekture od razdoblja takozvanog 'balona' u ekonomiji do razdoblja 'poslije balona'.

Arhitektura je vjerojatno najkonkretniji pokazatelj društvenih okolnosti i kulturne zrelosti neke zemlje ili regije. Od stanova, temeljne jedinice ljudskog opstojanja, preko škola, bolnica i raznih drugih javnih zgrada, do ureda i trgovina, pa čak i do parkova i trgova, arhitektura obuhvaća sve širi opseg projekata čiju se izgradnju i upotrebu može razumjeti kao izraz vizije društvenog projektiranja nekog grada ili regije.


Da bismo objasnili te odnose između društva i arhitekture, izložba Paralelni Japan prikazuje zgrade podignute na japanskom tlu u proteklom desetljeću, kao i objekte koje su japanski arhitekti ostvarili u inozemstvu. Tih godina došlo je do strukturalnih promjena u japanskom društvu, koje su reakcija na prijelaz iz takozvane ekonomije 'buma' u ekonomiju 'poslije buma'. Usto, kao što se urbanistička politika udaljila od širenja grada, karakterističnog za dvadeseto stoljeće, i približila modelu kontinuiranoga grada u dvadeset prvom stoljeću, tako je u potrazi za novim smjerovima u stvaranju vrijednosti zavladala tendencija oslanjanja na  raspoložive atribute trajnog naslijeđa.

Nakana ove izložbe je prikazati i usporediti raznolike arhitektonske radove u četiri tematska odjeljka: grad, život, kultura i stanovanje. Zapravo, uspoređivanjem arhitektonskih projekata u tom presjeku japanskog društva dobivamo precizniju sliku naizgled disparatnih stvarnosti japanske arhitekture danas; bolje zahvaćamo činjenice koje oblikuju tako raznolike i dinamične zgrade, kao i sustjecanje pozadinskih čimbenika – nekretnina i financija, kulturnih programa i regionalne uprave, tehnološkog razvoja i informatičkih sustava – koje japanski arhitekti i inženjeri razmatraju dok marljivo transformiraju društvene programe. Arhitektura je sila koja svojom usmjerenom akumulacijom znanja oblikuje društvo.