S. Krasić: 'The international scope of the international language'

'Knjiga je sažetak višegodišnjeg rada prof. Krasića', rekao je Andrlić dodavši kako je riječ o pionirskom radu koji pojašnjava početke normiranja hrvatskoga jezika. Napomenuo je kako su Krasićeva znanstvena istraživanja pokazala da je hrvatski jezik potkraj 16. i u 17. stoljeću slovio kao jedan od šest najvažnijih svjetskih jezika.
Podsjetio je također kako je Hrvatska u današnje vrijeme prevela preko 100 tisuća stranica europskih dokumenata te dodao kako se sa hrvatskoga jezika prevodi na 23 jezika Europske unije. Ocijenio je kako knjiga otkriva značenje i položaj hrvatskoga jezika u međunarodnoj zajednici.
 
Po riječima akademika Paljetka prof. Krasić je istražio dokumente u vatikanskim arhivima koji potvrđuju ranije pretpostavke o početcima normiranja hrvatskoga jezika potkraj 16. i u 17. stoljeću. U tom je posebno važnu ulogu imala Katolička crkva, rekao je. Svaku svoju tezu potvrdio sam izvornom arhivskom građom, napomenuo je Krasić dodavši kako je Crkva nakon provedene ankete o slavenskim jezicima odlučila hrvatski jezik kao most među slavenskim narodima uzdignuti na razinu svjetskog jezika. Krasić smatra kako je takvom stajalištu Crkve pogodovalo tada opće mišljenje među slavenskim narodima da svi Slaveni potječu od Hrvata, a njihovi jezici od hrvatskoga jezika. Dodao je također kako je Crkvi nakon reformacije, radi poticanja crkvenoga jedinstva između katolika i pravoslavnih, bio potreban jedan relativno izgrađen i uređen jezik, a hrvatski je, kako je rekao, odgovarao tim zahtjevnim standardima.
 
Knjiga 'The international scope of the international language - Croatian as one of six world languages' (99 str.) podijeljena je na sedam poglavlja, u kojima autor piše o hrvatskom jeziku u europskom kontekstu u srednjem vijeku, protestanstkoj revoluciji u Njemačkoj i pitanju narodnih jezika, katoličkoj obnovi i njezinu odnosu prema narodnim jezicima, uvođenju hrvatskoga jezika na europska sveučilišta te pitanju tko govori ilirskim jezikom. U prilogu knjige objavljen je i izvorni zemljovid iz 1660. hrvatskih zemalja u kojima se govori ilirskim, odnosno hrvatskim jezikom.
 
Knjigu je objavio ogranak Matice hrvatske iz Dubrovnika, a na engleski jezik prevela ju je Janet Tuškan.
 
Povjesničar Stjepan Krasić (1938.) je dominikanski je redovnik i dugogodišnji profesor crkvene povijesti na rimskom sveučilištu Angelicumu. Objavio je više knjiga, a uz ine i knjigu 'Počelo je u Rimu. Katolička obnova i normiranje hrvatskoga književnog jezika u XVII. stoljeću'. (Hina)