U utorak, 3. svibnja s početkom u 20 sati, u samoborskoj Galeriji Prica, otvara se izložba grafika Anđelka Pedišića pod nazivom 'Back to black'. Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do 15. svibnja.
vrijeme: 03.05.2011. 20,00
mjesto: Samobor; Galerija Prica,Trg Matice hrvatske 3
Akademski grafičar i restaurator Anđelko Pedišić predstavlja se ciklusom linoreza na kaširanom novinskom papiru pod nazivom Back to Black, koji tematski i formalno čini homogenu cjelinu. Asocijativnim nazivom izložbe autor nam podastire ikonografski okvir ciklusa − Afriku, crni kontinent i našu 'pradomovinu', ali istovremeno aludira i na crno-bijeli svijet grafike. Tematizirajući afričke likove koje prenosi iz časopisa National Geographic, Anđelko ih upotrebljava upravo kao inicijalni impuls za istraživanja medija grafike. Stoga su u fokusu autorova interesa prvenstveno različite tehničke mogućnosti grafike, dok je narativna potka radova u drugom planu.
Ono što intrigira i razlikuje ove radove od ostalih jest inovativni kreativni proces njihova nastanka, tj. apliciranje matrica na kaširane zgužvane crno-bijele novine. Time su radovi dobili na svojoj trodimenzionalnosti čineći tako prijelaz iz klasičnog 2-D medija u novu, plastičnu realnost. Zbog kaširanih zgužvanih novina, podloge dobivaju efekt neravne i hrapave teksture, što donosi jednu novu, gotovo enformelističku kvalitetu cijelom radu. Nakon otiskivanja matrice u tu neravnu površinu, zbog interakcije boje, nastao je niz 'namjernih pogrešaka', efekata zamućenih boja, prelijevanja i sjena, s mrljama koje su negdje gušće, a negdje rjeđe raspoređene s gotovo slikarskim kvalitetama.
Naime, autor je namjerno izložio nekoliko varijacija originalnog otiska, ali s malim razlikama u tehničkoj izvedbi; tako su neki svjetliji i poetičniji s manje mrlja i sjena, a neki tamniji, zamućeni, zasjenjeni te s jasnom namjerom izražavanja grubljih negroidnih karakteristika ovog naroda. Neke radove autor tretira i bojom, dobivajući tako niz različitih rješenja koja na mjestima dobivaju efekt patine i istrošenosti, dokazujući i time svu raznolikost i bogatstvo ovog medija.
U formalnom smislu, u svom radu Anđelko se referira na ekspresionizam, kubizam i Cézannea s kojima vodi vlastiti dijalog. Budući da je masovnije širenje grafike kao umjetničkog djela počelo pojavom ekspresionizma, ne čudi da se Anđelko najviše bavio interpretacijom tog pokreta učinivši mu na ovaj način svojevrsni hommage. Koristi se naglašenim linearizmom, izduženim zašiljenim linijama kao i pročišćenim, apstrahiranim formama, dok elemente Cézanneovih robusnih kupačica nalazimo i na Anđelkovim aktovima. Izraziti kubistički momenti jasno su vidljivi u djelima Odlazak i Juju.
Semantički okvir u kojem autor stvara čine radovi općenitih naziva kao Čekanje, Odlazak, Putovanje, Razgovor... koji nose jednu filozofsku, meditativnu dimenziju te definiraju ozračja koja njima vladaju. Najčešće su to osjećaj nostalgije i usamljenosti te refleksije o prolaznosti života, dakle univerzalna pitanja koja se tiču svih ljudi i ne poznaju razlike u boji kože, vjeri, jeziku itd. Stoga možemo zaključiti da nam se Anđelko Pedišić ovim ciklusom dokazao kao samosvojan i zreo autor koji progovara o općeljudskim humanističkim i svevremenskim problemima, a negroidna ikonografija ovdje je u službi akcentuiranja ionako ekspresivnog medija grafike.
Vlastitim kreativnim načinom otiskivanja grafike na kaširanim novinama, Anđelko se pokazao kao vrstan istraživač i poznavatelj ovog tradicionalnog medija koji tretira na posve suvremen način. Ivana Gabrić
