predavanje, tribina

Međunarodni skup – I. Pulski dani eseja


vrijeme: 17.10.2003. - 18.10.2003.
mjesto: kavana "Mozart" Doma hrvatskih branitelja, Pula
organizator: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika i časopis Nova Istra, Pula

Književna manifestacija pod nazivom I. pulski dani eseja održat će se u petak 17. i subotu 18. listopada u kavani Mozart Doma hrvatskih branitelja u Puli.
Program petak, 17. listopada 17 - 20 sati 1. sesija: Ogled o eseju Izlagatelji: Ivan J. Bošković (Split), Iztok Osojnik (Ljubljana), mr. Žarko Paić (Ivanić Grad), Janko Rožič (Ljubljana), Ljubomir Stefanović (Rijeka), Zdravko Zima (Zagreb) subota, 18. listopada 10 - 13 sati 2. sesija: Identitet i globalizacija – iskustva, nade i strepnje pojedinca i društva Izlagatelji: Zdravko Zima (Zagreb), Ljubomir Stefanović (Rijeka), Janko Rožič (Ljubljana), mr. Žarko Paić (Ivanić Grad), Iztok Osojnik (Ljubljana), Daniel Načinović (Pula), Roman Karlović (Zagreb), Anđela Jeličić (Rijeka), akad. Nedjeljko Fabrio (Zagreb), Luciano Dobrilovic (Trst), Ivan J. Bošković (Split) Voditelj: mr. Boris Biletić Tijekom I. pulskih dana eseja i u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2003. Naklada Ljevak iz Zagreba izložit će i predstaviti naslove iz svoje nove esejističke biblioteke Razotkrivanja. Izlagatelji i naslovi tema: 1. SESIJA, 17. listopada OGLED O ESEJU Ivan J. Bošković: Esej o jednoj antologiji eseja Iztok Osojnik: Tri koraka na putu za Mendozu (Trije koraki s poti v Mendozo) mr. Žarko Paić: Montaigneov rez Janko Rožič: O pisanju Ljubomir Stefanović: Ogledanje u/o novim medijima Zdravko Zima: Esej kao roman, roman kao esej 2. SESIJA, 18. listopada IDENTITET I GLOBALIZACIJA iskustva, nade i strepnje pojedinca i društva Ivan J. Bošković: Hrvatska književnost pred izazovima vremena Luciano Dobrilovic: Nacionalni identitet i kolektivno nesvjesno u hrvatskoj kinematografiji 90-ih godina (Identitŕ nazionale e inconscio collettivo nel cinema croato degli anni 90) Akad. Nedjeljko Fabrio: Varijacije na temu globalizacije Anđela Jeličić: Revnost me moja izjeda... (Ps 119,139) Roman Karlović: Što nam je činiti s Lenjinom? Daniel Načinović: Kula babilonska, izazov globaliziranog identiteta Iztok Osojnik: Doći na svijet i živjeti u jeziku (bez identiteta) mr. Žarko Paić: Moć imperija i sablasti kulture Janko Rožič: Razvidnost razlike (Razločnost razlike) Ljubomir Stefanović: Grad kao virtualna šetnica Zdravko Zima: Globalizam i nacionalizam "Pulskim danima eseja nastojimo pokrenuti, i učiniti je tradicionalnom, jednu međunarodnu, samo književnu manifestaciju u Puli koju, iz posebne literarne i književničke vizure, shvaćamo i kao grad-esej – ogledan jednako u dobromu kao i u lošemu, a ugledan onoliko koliko se mi današnji, ovdašnji i gostujući stvaratelji i intelektualci, trudimo oko njegova ugleda... Pula bi, uspijemo li, svojim esejističkim danima konačno mogla biti upisana u kulturno-književni zemljovid naših gradova domaćina bitnih književnih događaja. U Hrvatskoj se esejistika nagrađuje, no u nas ne postoji skup gdje bi se oko eseja okupili kreativci koji o njem i na esejistički način itekako imaju što reći. Ova ponuđena mogućnost – naslovljena Pulski dani eseja – zasad ovisi samo o angažmanu i dobroj volji nekolicine ljudi, a vidjet ćemo kako će i koliko i službena i neslužbena, osobito ona kulturna Pula shvatiti taj kulturološki poticaj i kulturalni znak, kako će i koliko ubuduće prigrliti i podržati ovu inicijativu. Naš se program dijelom nastavlja na ranije kulturološke skupove Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika i časopisa NOVA ISTRA, održane 1998. i 1999. godine u Poreču i Rovinju, pod naslovom Čitajući znakove vremena, nakon kojih je 2001. objavljen i istoimeni zbornik tekstova. Rado bismo i u budućnosti zadržali dvodijelnost ovoga skupa; naime, jedna bi sesija uvijek u širemu smislu bila posvećena esejističkoj obradbi ogleda kao književne forme, žanra, oblika... (ogled o eseju), a druga bi se esejistički ticala određene teme. Najširi je okvir humanistika, posebice književnost i umjetnost, kako u izboru tako i u tretmanu tj. načinu pristupa ma kojoj zadanoj odnosno izabranoj temi. Jednako tako, od samoga početka zagovaramo estetsku, poetičku, generacijsku i inu otvorenost i šarolikost sudionikā koje pozivamo nastupiti. Kao stari oblik, a danas zapravo samostalna vrsta, književni (pa i književno- -filozofijski, filozofijsko-književni itd.) esej na osobit način "pomiruje" literaturu i znanost, refleksivnost i neograničenu maštovitost; slobodan u izboru sadržaja, nije ni kritika ni feljton, ni rasprava ni članak, naime složeniji je od njih, "gospodska" je i "najelastičnija", vrlo česta i gotovo prevladavajuća forma suvremene književnosti (esej-roman, roman-esej...); ponekad nalik palimpsestu, posebno strukturirane teksture, esej je, ponovimo s Tinom Ujevićem, kurziv književnosti. Boris Biletić *** Tema II. Puljskih dana eseja, listopada mjeseca 2004.: Grad – esej