Albanska iskra, izložba povodom 50. godišnjice Albanskog kulturnog društva u Hrvatskoj Shkëndija, otvorena je u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Predmeti iz albanske kulture i tradicije mogu se razgledati do 21. studenog.
vrijeme: 12.11.2010.
mjesto: Quebec, Canada
Poticaj za osnivanje AKDH Shkëndija dali su albanski studenti koji u Zagreb dolaze 1957. i 1958. godine. Društvo se registrira 17. studenog 1960. kao Klub studenata sa Kosova Shkëndija. Os svojeg osnutka Shkëndija se bavi promicanjem albanske kulture i tradicije te očuvanjem albanskog jezika. Kao vrlo važna djelatnost Kluba nameće se pomoć albanskim studentima pri dolasku u Hrvatsku, pomoć oko upisa na fakultet i smještaja te općenito pomoć oko snalaženja u novoj sredini.
Godine 1990. Klub mijenja naziv u Albansko kulturno društvo u Hrvatskoj Shkëndija, a za svoje daljnje ciljeve postavlja: očuvanje nacionalnog identiteta Albanaca u Hrvatskoj kroz rad na promicanju albanske kulture, tradicije i jezika; razvoj i održanje suradnje albanskog i hrvatskog naroda; održavanje tečajeva albanskog jezika i raznih kulturnih događaja kao što su koncerti, izložbe, književne večeri i sl.
Albanci u RH danas su jedan od 22 naroda koji imaju status nacionalne manjine. U Hrvatsku su doselili u više migracionih valova. Prvi sloj Albanca došao je u hrvatske krajeve kao gospodarski migranti u doba kada su dijelovi Hrvatske i Albanije bili pod vlašću Mletačke Republike. Drugi val doseljava u doba širenja Osmanskog carstva i osmanskih osvajanja kada se Albanci katolici povlače na zapad i tako stižu i u Hrvatsku. U ovome razdoblju u Hrvatsku stižu i zadarski Arbanasi. U doba ratova protiv osmanske vlasti na opustjela područja naseljavaju se albanske kršćanske obitelji. Doseljavanje Albanaca tijekom 20.st. uglavnom je bilo potaknuto ekonomskim i političkim razlozima.
Etnografski muzej u zagrebu u svojim zbirkama čuva brojne vrijedne predmete među kojima se nalazi i znatan broj onih albanskog porijekla.
Predmetima odabranim za ovu izložbu moguće je predstaviti tek mali dio bogate albanske kulture i tradicije. Većinu izloženih tekstilnih predmeta i odjeće, nakita i oružja upotrebljavali su viši društveni slojevi što je vidljivo iz odabira materijala koji su upotrebljavani i finoće njihove izrade. Oni uglavnom potječu iz radionica albanskih majstora.
Uz ove predmete Etnografski muzej u Zagrebu u svojoj dokumentaciji čuva i brojne fotografije s kraja 19. i prve polovice 20.st. koje su zabilježile albansku svakodnevicu i način života na domicilnom području.
Uz predmete u vlasništvu Etnografskog muzeja u Zagrebu na izložbi je izložen i nakit iz privatnih zbirki obitelji članova Albanskog kulturnog društva u Hrvatskoj Shkëndija.
