radionica, kolonija

Upisi na Mirovne studije


vrijeme: 30.09.2003. - 08.10.2003.
mjesto: CMS, Medulićeva 17/II, Zagreb
organizator: CMS

U tijeku su upisi u novu godinu Mirovnih studija 03/04. Prijaviti se mozete svaki dan od: 30. rujna do 8. listopada od 9 do 16 sati u CMS-u.
Centar za mirovne studije - nevladina, neprofitna organizacija - promiče nenasilje i društvenu promjenu povezujući obrazovanje, istraživanje i aktivizam. CMS je izrastao iz različitih oblika izravne izgradnje mira u Zapadnoj Slavoniji Osnovan je 1996. godine u Pakracu. CMS povezuje obrazovanje, istraživanje i aktivizam kroz edukativne programe (Mirovni studiji, MIRamiDA treninzi), istraživanja i rad na javnim politikama, bazom i aktivnostima mirovne knjižnice. MIRovni Studiji/MS/: su jednogodišnji obrazovni program za odrasle. U program se mogu uključiti osobe iznad 18 godina zainteresirane za propitivanje pojma i prakse mira, nenasilja, ljudskih prava te aktivnog nenasilnog djelovanja. Ohrabrujemo na upis osobe iznad 30-te. MS njeguju metodu aktivnog participativnog učenja i razmjene iskustava kombinirajući radionice, predavanja, projekcije. U program je moguće upisati 40 sudionika/ca. Do sada se pokazalo da je broj zainteresiranih veći od broja koji možemo primiti te ćemo u tom slučaju izvršiti selekciju na temelju eseja i intervjua. Selekciju vrši selekcijska komisija sastavljena od voditeljica programa i voditelja/ica kolegija. Prijaviti se možete svaki dan od: 30.09.-08.10. 2003. od 09:00 – 16:00 sati u CMS-u, Medulićeva 17/II. Uvjeti za upis esej na jednu od zadanih tema: 1. Ako je sada mir, što će mi Mirovni studiji? 2. Smeta mi nasilje na utakmici?! Što mogu kroz Mirovne studije 3. Strah «ih» je različitosti? Što ja mogu učiniti? Procedura: a) prijaviti se, ostaviti podatke u režiji/uredu CMS-a, telefonom ili osobno b) predati esej – do dvije kartice teksta: e-mailom, faksom, donijeti c) dogovoriti intervju A onda... Obavezni kolegiji svim polaznicima/cama su: Matakolegij/Uvod u mirovne studije i Metodologija istraživanja, a pojedinci/ke odabiru po vlastitom izboru 8 kolegija i jedan od predloženih seminara. Obaveza je i sudjelovati u praktičnom dijelu (akcijsko istraživanje) nakon kojeg se piše završni rad. Dakle 10 kolegija+seminar+praktični rad! Kolegiji: Metakolegij/Uvod u mirovne studije: Karmen Ratković Sukob i komunikacija: Maja Uzelac Nenasilno djelovanje: Ana Raffai Etnički identiteti: Mirjana Mikić Zeitoun Mir kao moralni problem: Žarko Puhovski Odnosi među rodovima/spolovima: Amir Hodžić Metodologija istraživanja: Jasmina Papa Stubbs Ljudska prava: Duška Pribičević-Gelb Izgradnja mira: Marina Škrabalo Svijet u procesu globalizacije: Dražen Šimleša Civilno djelovanje i javne politike: Vesna Teršelič Suočavanje s prošlošću: Vesna Teršelič Seminari: Socijalna isključenost – inkluzija: Jasmina Papa Stubbs Feminizam i pacifizam: Aida Bagić Zaštita okoliša i održivi razvoj:Toni Vidan Ciljevi mirovnih studija:  raditi na razumijevanju mira kao aktivnog procesa - studirati “za” mir a ne isključivo “o” miru  promovirati vrijednosti tolerancije, nenasilja i nenasilne transformacije sukoba i ljudskih prava u javnosti  artikulirati iskustva mirovnog rada iz ratnog i postratnog perioda  potaknuti sudionike i sudionice na sudjelovanje u izgradnji civilnog društva  povezivati mirovnu edukaciju, istraživanja i aktivizam  potaknuti na prepoznavanje vlastitih potencijala za građenje kulture nenasilja i otpora  pružiti siguran prostor za razvijanje ideja o budućem djelovanju  usvojiti znanja i vještine predviđene unutar kolegija  pružiti informaciju o radu mirovnih, ženskih i zelenih građanskih inicijativa u Hrvatskoj i svijetu  osnažiti sudionike i sudionice za moguće aktivističko djelovanje u sredini u kojoj žive Troškovi participacije programu iznose 300,00 kuna po semestru. Ukoliko niste u mogućnosti platiti možete doprinijeti volonterskim radom – u uredu, knjižnici, prevođenjem... Metakolegij/Uvod u mirovne studije:Karmen Ratković Ovaj kolegij prati i povezuje metode i sadržaje ostalih kolegija Mirovnih studija tijekom cijele studijske godine. Njime se nastoji omogućiti siguran prostor u kojem polaznici/e mogu razgovarati o cjelokupnom programu, povezivati sadržaje pojedinih kolegija, provjeravati primjenjivost ponuđenih pojmova i modela, izražavati svoje potrebe, podijeliti svoja iskustva i razvijati ideje za buduće djelovanje. Kolegij se temelji na metodi procesnog rada kojom se osvještavaju i produbljuju različiti aspekti cjelokupnog procesa mirovnih studija: a) grupna dinamika i interakcija b) teorijski pojmovi i modeli na kojima se radilo u pojedinim kolegijima i njihov međuodnos c) doživljaji, uvidi i potrebe polaznika U tome smislu pojedini sadržaji kolegija proizilaze iz neposredne i konkretne interakcije svih ovih aspekata unutar grupe. Sukob i komunkacija:Maja Uzelac Kolegij obuhvaća tri teorijska pristupa razumijevanju, adresiranju i procesiranju (dinamici) sukoba: pristup tzv. rješavanja sukoba (Conflict resolution), upravljanja sukobom (Conflict managament) i transformiranja sukoba (Conflict transformation). Katkad se ta tri pristupa poistovjećuju s tri faze rada na sukobima: prevencijom, rješavanjem i transformacijom – što otupljuje osnovnu intenciju ovog kolegija: rad na teoriji i praksi otpora, te politici svjesnosti. Započinje se komunikacijskim vještinama, vještinom refleksivnog aktivnog slušanja, slušanja različitosti Drugoga, zatim promatranjem toga što je naše predrasudno mišljenje, stereotipi i što je diskriminacija, odnosom prijatelj-neprijatelj (slikom neprijatelja). Adresiramo i promatramo sukob (iskustveno i teorijski), na primjerima slučajeva radimo analizu vrsta sukoba (od personalnih do međunarodnih, od sukoba interesa do sukoba vrijednosti), analizu dinamike sukoba i strategije rješavanja (proces eskalacije, strategiju "pojačavanja" sukoba, mapiranje sukoba), te propitivanje politike podsticanja sukoba (analiza slučajeva). Cijeli se rad temelji na participacijskoj i suradničkoj metodi učenja te grupnom iskustvenom procesu ( sa igrama i zamjenama uloga, procesiranju situacija itd). Posebne vještine koje nudimo na kraju (po izboru sudionika): učenje vještine pregovaranje, učenje facilitacije i učenje medijacije. Nenasilno djelovanje:Ana Raffai: - nenasilje kao stav i način djelovanja. Čini ga pet radionica od po četiri sata koje se bave pitanjem kako praktično primijeniti načela nenasilnog stava. Namijenjene su polaznicama i polaznicama koje zanima kako proučavati svoja iskustva i ponašanja radi upoznavanja i prakticiranja otpora nasilju , nepravdi i dominaciji kako u sferi osobnih života tako i u političkom djelovanju. Polazimo od pretpostavke da vrijednosti koje njegujemo kao kulturu mira međusobno možemo živjeti i u društvenom angažmanu. «Nenasilno djelovanje» računa da se sudionice/i prvi put susreću s ovom temom te uvodi u razumijevanje nenasilja s ciljem da polaznice/ke senzibilizira za prepoznavanje nasilja kao i da budi svijest o osobnoj društevnoj odgovornosti. Predviđene teme radionica: afirmacija, moje ponašanje u sukobu, nenasilje i građanska neposlušnost, moj utjecaj: imput kazališta potlačenih za društvenu promjenu, vrijednosne postavke nenasilnog otpora. Radionice su zamišljene kao mjesto isprobavanja najavljenih tema, na sebi i u grupi kroz ponuđene vježbe, igre uloga, izražavanje kroz crtež i pomoću statua. Zovemo ih i treningom jer su prostor vježbanja drugačijih ponašanja i ponuda na izbor ili promjenu dosadašnjih. Etnički identiteti:Mirjana Mikić Zeitoun /iz vizure zagrebačkih srednjoškolaca/: etnopsihološki faktori poželjnosti: "mentalitet ljudi", "dobri", "srdačni",pristupačni", "interesantni", "gostoljubivi","prijateljski raspoloženi"ljudi, "ambiciozni", "opušteni", lijepe žene (najčešće se to spominje uz Švedsku)i zgodni muškaraci, "frajeri", "tipovi"( najčešće Italija). etnopsihološki faktori nepoželjnosti: " zaslijepljenost ljudi", "zarobljenost tradicijom","temperament lokalaca", "netrpeljivost stanovništva". izrazita netrpeljivost prema drugima: primjer: cijeli su narodi definirani kao "užasni", "odvratni", "ljudi sumnjivog morala", "odvratnog mentaliteta", kao "lopovi". Korištene su sintagme poput "nekulturna zemlja", "zamazana zemlja", «zemlja s puno Cigana",itd. Najčešće rabljen atribut tu je "primitivan" a glagol "mrzim". Najgrublje kvalifikacije u pravilu su rezervirane za susjedne narode i narode druge vjere. Na kolegiju ćemo zajedno poraditi na povijesti nastanka ovakvih stavova, na ispitivanju vlastitih stavova o svom i drugom etnicitetu, na uvjeravanjima i razuvjeravanjima, kroz malo predavanja, više opuštajućih radionica. Mir kao moralni problem:Žarko Puhovski Mir kao vrijednost po sebi /pozitivan pojam, pravedni mir/ ima kao pretpostavku konstrukciju moralne hijerarhije s mirom kao najvišom vrijednošću. Mir je tako nadređen pravednosti, slobodi... Pravedni mir naslijeđen je u razumijevanju koje je u najužoj vezi s pitanjem o pravednom ratu, a etika izvedena iz hijerarhije s pravednošću na vrhu implicira ekstremna stanovišta. Argumentacije za mir kao samosvrhu treba započeti naizgled paradoksalnom verzijom etičkog relativizma. Da bi se to postiglo nužno je razmatrati ratove u kontekstu njihova «uzroka», nego i na fenomenalnoj razini, na razini povoda. Razmatranje strukturalnog nasilja omogućit će da se vide i dosezi revolucionarizma XIX. i XX stoljeća, kao i njihova ograničenja. ..... Odnosi među rodovima/spolovima: Amir Hodžić Da li ste ikada vidjeli (ili možda poznavali) osobu za koju niste bili sigurni da li je žena ili muškarac, osobu kojoj niste mogli pripisati samo muški ili ženski spol / rod? I taj jedan slučaj dovoljno je važan za sve nas da preispitamo moć koju rod ima u društvu. Kolegij Odnosi među rodovima / spolovima zamišljen je kao kritičko propitivanje, istraživanje i osviještavanje individualnih i društvenih praksi koje stvaraju i organiziraju kategorije spola, roda i seksualnosti. Važan dio društvenih organizacija je i rodni sistem sa svim svojim vladajućim modelima ponašanja, značenja i zakona, prava i obaveza, sloboda i odgovornosti. Rod se odnosi na shvaćanja, objašnjenja, pretpostavke, ponašanja i djelovanja koja stvaraju razlike između žena i muškaraca. Nečiji spol označava muška i ženska tijela. Ovaj kolegij predstavlja rodno/spolnu tematiku kao kompleksnu, dinamičnu, sveobuhvatnu i svakodnevnu, kroz teme i sadržaje kao što su komunikacija, odrastanje, stereotipi, predrasude, seksualnost, tijelo, identiteti, feminizam, mediji, moć, (ne)ravnopravnost, nasilje. Radni proces kolegija uključuje iskustveno, participativno i interaktivno učenje, analizu tekstova i video materijala, te upoznavanje s osnovnim teorijskim diskursom rodno/ spolne problematike. Metodologija istraživanja: Jasmina Papa Stubbs Cilj kolegija je prezentacija izabranih metoda, praksi, načina rada i analize iz tzv. “tradicionalne” metodologije društvenih istraživanja, feminističke metodologije i metodologije mirovnog rada s namjerom propitivanja i keriranja sinergije koja je najprikladnija za istraživanja mirovih projekata i mirovnog djelovanja. Metode rada koje ćemo koristiti su predavanja i radionice te analize studija slučaja. Teme su pregeled osnovih karakteristika “tradicionalne” metodolgije; feminističke i metoda mirovnog djelovanja – prijepori, točke dodira, uloga istraživača/ice, objekt/subjekt istraživanja; objektivnost/subjektivnost; vrijednosna neutralnost; etička pitanja Ljudska prava: Duska Pribičević – Gelb Ljudi imaju prava samo zato što jesu, što postoje. Cilj je kolegija senzibilizirati i osnažiti za ljudska prava, njihovo poštivanje i zalaganje za njih. Iako se prava treba razumjeti cjelovito, često se događa da se pojedina prava suprotstavljaju. Tada ćemo birati među njima polazeći od vlastitih vrijednosnih pretpostavki, ali i poznavanja problemske cjeline. Međunarodne deklaracije i povelje o ljudskim pravima stvaraju važne standarde i smjernice, ali ono što je važno jest da ljudska prava budu shvaćena i provođena i u malim sredinama, u domovima i životima svih pojedinaca. Participativnom, interaktivnom metodom razvijat ćemo vještine, stavove i znanja za ljudska prava. Izgradnja mira: Marina Škrabalo Izgradnja mira je koncept koji se koristi u procesu kreiranja politika i mjera («policy-makig») i u izgradnji zajednice (aktivizam), a odnosi se na široki spektar napora na svim društvenim razinama kojima je cilj transformacija društvenih odnosa, struktura i kulture u smjeru koji pruža mogućnosti za smanjenje društvenih konflikata kao što su politička i ekonomska nejednakost i unaprijeđenje sposobnosti pojedinaca, grupa i institucija da se nose sa konfliktima na nenasilan i konstruktivan način. Kolegij će kombinirati diskusije o teoriji i primjerima iz Hrvatske, Postjugoslavenskih zemalja i svijeta, te diskusije sa praktičnim radom na promociji onkretnih inicijativa vezanih uz povratak i razvoj postratnih regija u Hrvatskoj (wacthdog web-site). Svijet u procesu globalizacije:Dražen Šimleša Proces globalizacije postaje sveprisutna pojava u životima sve većeg broja ljudi. Gotovo da nema područja u društvu koje nije osjetilo kretanje prema globaliziranom svijetu – politika, socijalna i radnička pitanja, ekologija i zdravlje ljudi, kultura...- svaki aspekt društvenog života osjeća promjene. Postavlja se vječito pitanje pobjednika i gubitnika. A svijet nikada više nije vapio za odgovorima koji će nadvladati tu podjelu. Problemi nepravednih ratova s jedne strane te terorizma s druge strane samo su na prvi pogled sve te probleme bacili u drugi plan, a zapravo su se predstavili kao uzrok globalne militarizacije, daljnjih podjela i nepovjerenja. Kroz nekoliko tematskih blokova pokušat će se odrediti značenje procesa globalizacije, razjasniti osnovne odrednice i istaknuti posljedice tog procesa. Također će se predstaviti različita polazišta i stajališta o globalizaciji. Kroz praktične, realne i stvarne primjere predstavit će se na kraju neke od brojnih alternativa negativnim aspektima i posljedicama globalizacije. One pozitivne će se istaknuti kao temelj za daljnje snaženje solidarnosti i razumijevanja između ljudi i od ljudi prema prirodi. Civilno djelovanje i javne politike: Vesna Teršelič Kroz ovaj kolegij analizirat ćemo rad civilnih inicijativa na osnaživanju i otvaranju prostora za društvenu promjenu koji je usmjeren na artikuliranje javnih politika. Nakon pregleda oblika organiziranja, djelovanja, utjecanja posebno ćemo se fokusirati na inicijative za stvaranje institucionalnih mehanizama za kvalitetnije sudjelovanje građana/građanki u odlučivanju. U središnjem dijelu analizirat ćemo javno zagovaranje pojedinih aktualnih tema u Hrvatskoj, a u dijelu posvećenom javnim politikama posebno ćemo se usmjerit na problem izostanka učinkovitih strategija nadilaženja fizičkog, strukturalnog, kulturalnog nasilja. Započeti ćemo analize problema i pokušati artikulirati elemente komplementarnih politika: prepoznavanja, reagiranja, suzbijanje i prevencije. Sastavni dio kolegija bit će i razgovor s gostima i gošćama na temu Državne institucije pod lupom - građansko nadgledanje sigurnosnih službi. U toku razgovora osvrnut ćemo se na postojeće mehanizme kontrole te promisliti mogu li dosadašnja iskustva biti korisna u unapređivanju civilnog nadzora vojske. Suočavanje s prošlošću: Vesna Teršelič Kolegij počiva na pretpostavci da je suočavanje s prošlošću prije svega neophodno, zbog duga prema onima koji više nisu tu te njihovim obiteljima. Utvrđivanje točnih okolnosti pogibelji stradalih, te moguće pokajanje počinitelja može biti odgovor na potrebu preživjelih za pravdom. Može otvoriti i prostor za oslobađanje sada zločinima zamrznute životne kreativne energije pojedinaca/pojedinki, zajednica i društva. No što ako istrage izostanu? Što ako izostane pokajanje? Može li se društvo koje ne prihvaća vlastitu prošlost doista okrenuti prema budućnosti? Kakva su naša vlastita iskustva iz vremena nakon drugog svjetskog rata? Kakva su iskustva drugih zemalja? U prvom dijelu kolegija ponudit ćemo pogled na procesiranje prošlosti kroz prizmu zadovoljavanja potrebe za pravdom, a u drugom dijelu kolegija fokusirati ćemo se studije slučaja.