Folklorni ples



figura u kolu iz Vrlike - Ansambl "Lado"

Folklorni, narodni ples na svoj način odražava povijesne, društveno-gospodarske i kulturne osobitosti pojedinoga kraja. Ima važnu društvenu ulogu jer svako veće okupljanje pojedine skupine ili zajednice prati i plesno zbivanje tijekom kojega se ljudi bolje upoznaju i povezuju, međusobno pokazuju svoje duhovne i tjelesne sposobnosti. Različiti načini sudjelovanja u plesu pokazuju društveni položaj pojedinca u skupini i zajednici. Ples ima i izraženu odgojnu funkciju, a povezuje različite kulturne skupine, zajednice i narode. Tradicijski plesni repertoar u Hrvatskoj, kao i mnogi drugi dijelovi tradicijske kulture, uvjetovan je nejednakim kulturnim naslijeđem pojedinih regija, raznolik je i heterogen. Bogatstvo i šarolikost plesnih stilova, te prateće pjesme, svirke i glazbala, kao posljedice susretanja različitih kultura, mogu se uočiti tek sumiranjem specifičnosti pojedinih regija. Srednjoeuropski kulturni utjecaji presudni su za nizinsku i središnju Hrvatsku, kao i za njezin mediteranski dio. U gorskoj se Hrvatskoj pak ističu jugoistočnoeuropski (balkanski) utjecaji. Kao što su mnoga kulturna dobra u gorskim predjelima preuzeta od kultura koje su se nalazile na tom prostoru prije naseljavanja Hrvata, tako su i mnoga mediteranska dobra zatečena na jadranskim otocima, obali i u njezinu zaleđu.

U stariji sloj plesne tradicije ubrajaju se kola i plesovi koji su se u prošlosti izvodili s određenim ritualnim značenjem, uz godišnje, kalendarske običaje koji su u Hrvata neposredno povezani s blagdanima katoličkog kalendara, uz životne odnosno obiteljske običaje, posebno svadbu, te uz neke radove, u kojima ples i mimika imaju naglašenu odgojnu ulogu. Folklorni plesovi razlikuju se i prema glazbenoj pratnji - mogu biti bez pratnje, kao nijema kola (gluvak, mutavo, šuplje kolo), mogu se izvoditi uz vokalnu pratnju, kao pjevana tzv. šetana kola, mogu imati vokalno-instrumentalnu ili samo instrumentalnu pratnju. Prema međusobnome držanju plesača ples može biti solistički, parovni, u trojkama, u četvorkama i u otvorenome ili zatvorenom kolu.


Folklorna scena

dalmatinsko kolo, poskočica - linđo

Od tridesetih godina 20. stoljeća folklorni se plesovi osim na uobičajen tradicionalni način prenose i putem pozornice, u želji da se na različitim lokalnim i međunarodnim festivalima izrazi lokalni, regionalni ili nacionalni identitet. U početku su to bile smotre seljačke kulture u organizaciji Seljačke sloge, kulturne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke, a od pedesetih godina 20. st. i gradska amaterska kulturna društva na svoj način, u promijenjenim političkim i društvenim uvjetima promoviraju taj dio narodne kulture na većim (Međunarodna smotra folklora, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Brodsko kolo, "Na Neretvu misečina pala" - smotra folklora Dalmacije, Metković) i manjim lokalnim, gradskim i županijskim smotrama folklora.

Profesionalni izvođači folklornog plesa i pjesme od 1948. godine članovi su Ansambla narodnih plesova i pjesama hrvatske "Lado".

Ustanove koje se bave istraživanjem, dokumentiranjem i popularizacijom folklornog plesa su Institut za etnologiju i folkloristiku (Zagreb), te Hrvatski radio i televizija.


  Kolo
  Tanci i drmeš
  Parovni plesovi
  Plesovi uz poskakivanje
  Mačevni plesovi


Važniji linkovi
:
Institut za etnologiju i folkloristiku
Hrvatska matica iseljenika
Hrvatski sabor kulture
Međunarodna smotra folklora
Brodsko kolo
Đakovački vezovi
Vinkovačke jeseni
Lado

Osnovni izvori i informacije

Publikacije:
1. Croatian Folk Culture. At the Crossroads of Worlds and Eras. Z. Vitez and A. Muraj, eds. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori, 2000. (chapters on traditional music, musical instruments and dances: G. Marošević, J. Ćaleta and T. Zebec).
2. Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha, Z. Vitez i A. Muraj, ur. Zagreb: Barbat, d.o.o. et al., 2001. (poglavlja o narodnoj glazbi, glazbalima i plesu: G. Marošević, J. Ćaleta i T. Zebec).
3. Narodna umjetnost (časopis; izdavač Institut za etnologiju i folkloristiku).
4. Međunarodna smotra folklora (katalozi smotre; izdavač Koncertna direkcija Zagreb).

Diskografska izdanja:
1. Da si od srebra, da si od zlata. Izvorni glazbeni folklor Hrvatske. Izbor, komentar i transkripcije: J. Bezić, I. Ivančan i D. Rihtman. Jugoton, LPY V 739; CAY 1006. Zagreb, 1970.
2. Croatie. Musique d"autrefois / Croatia. Music of Long Ago. Izbor i komentar: G. Marošević. Ocora - Radio France, C 600006. Paris, 1997.
3. Croatia. Traditional Music / Croatie. Musique traditionnelle. Izbor i komentar: S. Pettan. UNSECO - AUVIDIS, D 8276. Gentilly, 1998.
4. Obnavljamo baštinu. Izbor i komentar: N. Ceribašić i J. Ćaleta. Institut za etnologiju i folkloristiku, 99/1. Zagreb, 1999.
5. Hrvatska tradicijska glazba. Nizinska, središnja, gorska i primorska Hrvatska. 2 kompaktna diska i popratna knjižica, 147 str. Uredili: Naila Ceribašić i Joško Ćaleta. Institut za etnologiju i folkloristiku, IEF 00/1-2, Zagreb, 2000.