Mačevni plesovi



mačevni ples slavonskih kraljica iz Gorjana, Đakovština (1957.)

Slavonske kraljice, mačevni ples djevojaka, koji je u tradicijskoj kulturi sjeverne Hrvatske povezan s pomičnim blagdanom Duhova, danas zbog svoje atraktivnosti možemo češće vidjeti na sceni nego u seoskome okružju. U ophodima sela kraljice je u prošlosti redovito pratio gajdaš, odnosno u novije vrijeme tamburaši. Kraljice ili ljelje pjevaju posebnekraljičke pjesme, a pred pojedinim kućama zveckanjem i križanjem mačeva, te provlačenjem ispod uzdignutih mačeva izvode različite figure svoje djevojačke igre. Uloge kraljica i kraljeva (djevojaka sa urešenim šeširima na glavi kao oznakama muškoga spola), te čauša, zastavnika, djeveruša i djevera otkrivaju svadbenu tematiku ovih ophoda.

Svadbenu temu izvodi i jedno sasvim drukčije - muško društvo bijelih maškara, u Putnikoviću na poluotoku Pelješcu, u svojem, također, mačevnom plesu u obliku kontradance, plešući u dva nasuprotna reda. I oni, kao i slavonske kraljice, ophode selom, ali pritom ne pjevaju, nego dapače moraju šutjeti. Prati ih jedino svirka lijerice koja po dolasku pred pojedine kuće svira bal u maškare (svatovku). Kum, mladoženja i muški svadbari plešu s mačevima, a u izvedbi im se pridružuju i mladići koji su prerušeni u ženske i koji plešu bez mačeva.

lančani ples od boja Kumpanjije iz Pupnata, otok Korčula (1999.)

Lančani plesovi s mačevima koji su u 16. i 17. stoljeću bili moderni u Europi do danas su se u nas održali na otocima Lastovu i Korčuli. Te lančane plesove u selima otoka Korčule izvode muška društva kumpanije prema kojima se i plesovi zovukumpanije ili moštre, a najčešće se organiziraju u pokladno vrijeme. Plesači uz pratnju mijeha i bubnja izvode različite figure. Nakon izvedenog lančanog plesa plesačima se pridružuju djevojke, te zajedno izvode tanac. Na Lastovu lančani ples s mačevima,pokladarsko kolo, o pokladama izvode muškarcipokladari, a žene koje ih prate kao lijepe maškareizvode slično, ali nešto jednostavnije, kolo s rupčićima umjesto mačeva. Rupčićima, kao supstitutima za mačeve, u kolu se međusobno drže i izvođači kola sv. Tripuna, pripadnici višestoljetne muške udruge Bokeljske mornarice. U Kotoru se taj lančani ples svake godine izvodi na blagdan sv. Tripuna.

Za razliku od mačevnih plesova sa svadbenom tematikom, te lančanih plesova s mačevima, u gradu Korčuli izvodi se moreška - plesna bojna igra s mačevima za koju se smatra da se iz Španjolske proširila po gotovo cijeloj Europi, k nama vjerojatno preko Venecije, kao simbolički sukob između Španjolaca i Maura. Izvori bilježe da se u Dalmaciji izvodila u Splitu, Zadru, Trogiru i Dubrovniku, a danas se još izvodi jedino u Korčuli.