predavanje, tribina

Filmske (pri)povijesti: Nadzor nad svijetom


vrijeme: 9.3.2018. 20 h
mjesto: Zagreb; MM centar, Savska 25

Pretposljednja epizoda Godardovih (Pri)povijesti fokusirana je na Alfreda Hitchcocka koji je za Godarda i novovalne autore 'najveći tvorac formi 20. stoljeća'. O povijesti i budućnosti filma te forme koja misli u petak,  9. ožujka, u 20 sati, u zagrebačkom MM centru razgovaraju filmska kritičarka Diana Nenadić i filmski teoretičar Nikica Gilić uz moderiranje Višnje Vukašinović.
 

Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na istoimenom projektu Jeana-Luca Godarda koji je kroz četiri filmska video eseja, od kojih je svaki podijeljen u dva poglavlja, predstavio jedan mogući pogled u povijest sedme umjetnosti. Ključne karakteristike njegova monumentalnoga pothvata – pluralnost, otvorenost i shvaćanje filma kao forme koja misli  – bit će niti vodilje ovoga projekta. Francuski je redatelj, naime, tijekom deset godina, od 1988. do 1998., sastavljao izuzetno kompleksan video kolaž iz nepreglednoga mora arhivskih materijala koje je kombinirao s prizorima iz filmskih klasika te igranim scenama snimljenima direktno za serijal. Rezultat je 258 minuta dug esej o prirodi samoga medija, kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti 20. stoljeća čiji je diskurs u potpunosti interpretativno otvoren te misaono poticajan u smislu generiranja novih načina promišljanja postojećih paradigmi. Godard karakterizira film kao formu koja misli definirajući pokretne slike kao jedno od esencijalnih ishodišta za naše samorazumijevanje. Danas kada se medij nalazi na kraju jedne od svojih najvećih prekretnica, tranzicije iz analognoga u digitalno, čini se ključnim preispitati njegovu povijest i na taj način kontekstualizirati izazove sadašnjosti te se pripremiti za neizvjesnosti koje donosi budućnosti.

 

Diana Nenadić rođena je u Splitu te je diplomirala na Fakultetu političkih znanosti. Magisterij amerikanistike je, kako sama kaže, neslavno zapustila zbog ljubavi prema životu odnosno – golom preživljavanju. To je kompenzirala gomilom članaka rasutih po eteru i raznim tiskovinama, krenula je i s prevođenjem i objavljivanjem tekstova stranih autora te s uređivanjem knjiga o filmu za Hrvatski filmski savez. Uz ta tri posla, a u situacijama kinootimačine, organizira akcije, ima obitelj, a dogodi se da stigne i u kino. (Preuzeto s filmski.net)

 

Nikica Gilić rođen je 1973. u Splitu, gdje je završio srednju školu. Upisao je studij komparativne književnosti i engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. Diplomirao je 1997., nakon čega upisuje poslijediplomski studij književnosti. Od 1998. radi na Odsjeku za komparativnu književnost. Magistrirao je 2003. temom 'Filmološki aspekti naratologije', a doktorirao 2005. temom 'Filmska genologija i tipologija filmskog izlaganja' (u oba rada mentor mu je bio profesor Ante Peterlić). Zanimaju ga povijest filma, filmska genologija, filmska naracija, postmoderna i druge teme. Predaje kolegije iz teorije i povijesti filma na Odsjeku za komparativnu književnost i na Akademiji dramske umjetnosti. Godine 2015. postao je pridruženi istraživač na Doktorskoj školi za Istočnu i Jugoistočnu Europu Sveučilišta u Regensburgu i Sveučilišta Ludwig-Maximilans u Münchenu.

Izvor: HAVC