koncert

Simfonijski koncert 'Mahlerova Peta' u Rijeci


vrijeme: 21.05.2016.
mjesto: HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

U Rijeci će prvi put biti izvedeno remek-djelo Gustava Mahlera, njegova Peta simfonija, i to u subotu, 21. svibnja 2016. s početkom u 20 sati, kada će se orkestru Opere HNK Ivana pl. Zajca na pozornici pridružiti glazbenici Panonske filharmonije iz Pečuha.

Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka u suradnji s Panonskom filharmonijom iz Pečuha
Dirigent: Ville Matvejeff.  

Program:

Gustav Mahler: Simfonija br.5 u cis-molu
• Trauermarsch
• Stürmisch bewegt, mit größter Vehermenz
• Scherzo
• Adagietto
• Rondo-Finale

Mahler je u svoje doba bio poznat kao dirigent uvijek beskompromisan u težnji da dosegne svoje interpretativne ideale. Izazivao je tako mnoge nesporazume zbog kojih je često morao mijenjati gradove, a Bečku je operu doveo do neslućenih umjetničkih dometa. No, morao ju je napustiti, nakon čega odlazi i  dirigira u SAD-u, nadajući se da će tako osigurati dovoljno financija kako bi se posvetio isključivo skladanju. U to doba je već bio skladao sedam simfonija, a do kraja života skladao je još dvije i dostigao čarobni broj devet. Započeo je skladati i desetu, ali ga je u tome prekinula smrt. Živio je u raskoraku između svojih ideala u glazbi i umjetnoste te životne stvarnosti, ili kako je napisao muzikolog Josip Andreis: "Duh mu se pretvarao u poprište sukoba, iskidanosti i beskonačnih proturječja, koja se ni rješavala ni smirivala".

Peta simfonija zauzima jednood  ključnih mjesta u Mahlerovu fascinantnom opusu. Skladao ju je tijekom dvaju ljeta, 1901. i 1902. godine, za vrijeme svojih odmora od posla ravnatelja Bečke opere. U Beču je, zimu ranijesusreo Almu Mariju Schindler, lijepu kćerku poznatog slikara, a zaprosio je u jesen 1901. Peta, svojom impresivnom putanjom od tuge do trijumfa, kroz pet stavaka, zapravo odražava emocionalni luk u skladateljevu osobnom životu.
Iako Mahler nije ostavio nikakav „scenarij“  ove simfonije pa je ne možemo smatrati programatskom glazbom – to je, prije svega, iznimno dramatična glazba. Za Donalda Mitchella, možda najvažnijeg suvremenog pisca o Mahleru, Peta simfonija "započinje novi koncept unutarnje drame." Ideja programatske simfonije, po njemu,  nije nestala nego "je ušla unutra."

Mahler je čak ostavio nekoliko tragova, ne namećući nam pri tome što bi ta glazba trebala značiti nama, ali sugerirajući ono što  je značila njemu. Središnja scherzo je "ljudsko biće u punom svjetlu dana, u naponu života." A četvrti stavak, slavni Adagietto je, prema tvrdnji Willema Mengelberga, Mahlerova ljubavna izjava Almi, njegovoj supruzi. Zbog toga se često Adagitto naziva ljubavnim pismom Almi Mahler.

Široku popularnost Adagiettu je, pa time i maestralnoj Petoj simfoniji, osigurao filmski redatelj Luchino Visconti. Naime, njegov kultni film iz 1971. „Smrt u Veneciji“ otvara i zatvara upravo Adagietto, a lik Gustava von Aschenbacha, za razliku od novele Thomasa Manna prema kojoj je nastao, nije pisac već skladatelj rastrgan umjetničkim i osobnim krizama...
 
Opširnije

(D.H.F., 17.05.2016)

Preuzmite postojeći katalog u CSV formatu.   PREUZMI


   Ispiši stranicu


http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu