U Fotogaleriji Dubrava, od 22. ožujka, predstavlja se izložba Čedomila Grosa pod nazivom “Život Dinarida”. Izložba ostaje otvorena do 15. travnja 2021.
vrijeme: 22.03.2021.
mjesto: Zagreb, Fotogalerija Dubrava, Dubrava 51 a
Nekako u to vrijeme početka bavljenja planinarenjem,započinje i Grosov interes za fotografiju. Naslijedio je obiteljski Zorki-C, zatim je nabavio Yashicu Linx 5000 i na kraju Yashicu-12 za film 6x6. Obiteljska kupaonica postala je fotolaboratorij u kojem je sam razvijao filmove i izrađivao fotografije, težeći apsolutnoj tehničkoj dovršenosti istih. Fotografija je od tada postala dio njegove svakodnevnice. Njegov pristup fotografiji postao je nadasve sistematičan i visoko organiziran.
Gros je neumorno putovao, planinario, organizirao razne planinarske aktivnosti te fotografirao, istovremeno se educirajući putem stručne literature, kao i na vlastitom iskustvu i iskustvima drugih. Veoma brzo je izgradio osebujni fotografski rukopis u kojem se na osobit način isprepliću zbiljsko i magično, stvarno i iluzija, određeno i slučajnost.
O tim svojim počecima i iskustvu će reći:
Uz prijatelje planinare, koji su već imali dugački planinarski fotografski staž, učio sam se novom zanatu. Fotografija me zaokupila te fotoaparat postaje dio svakodnevnice, planinarskih izleta i tura. Bez njega i fotografije ostala bi samo prazna slika sjećanja. Gledajući danas na protekli period života s fotoaparatom u ruci, uviđam da tada još nisam imao jasnu sliku što je to dokumentarna, a što fotografija s umjetničkim štihom. Snimao sam intuitivno te nastojao snimiti ono za što bih tog trenutka osjetio da bi bilo zgodno i vrijedno zabilježiti.
Realističko gledanje zbilje i svijeta oko sebe, kojem je ostao dosljedan do danas, temeljna su značajka izložbe koja je pred nama. Postav izložbe čine 44 crno bijele fotografije dokumentarnog i reportažnog karaktera. Najbrojnije su fotografije života, ljudi, žena i djece, stanovnika naselja krajeva kroz koje je prolazio. Posebno je fotografirao nezaobilazne katune - ljetna obitavališta dviju ili više generacija gorštaka. Riječ je o kolibama podzidanim kamenom ili sagrađenim od drveta i neobrađene daske dok im je unutrašnjost bila oblijepljena novinama.
Autor izložbe će reći:
Sve rečeno sam bilježio svojom kamerom. Bilježio sam događaje, ljude i krajeve, duboko u planinskim masivima Dinarida Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. U prisojnom dijelu Durmitora nalazile su se dvije nekropole stećaka Bogumila, koje su nas podsjećale na život koji se ondje nekad odvijao. Kosovski dio Prokletija je niži i obrastao visokom šumom i travom, dok je crnogorski dio suroviji, strm i kamenit. Poseban događaj za tamošnje ljude, te davne 1970. godine, bio je posjet Tita Žabljaku. Okupilo se tada mnoštvo iz uže i šire okoline, a jedan ponosni sudionik NOB-a pozirao je, pokazujući tradicionalnu crnogorsku nošnju okićenu ordenjem.
Gros ističe da su fotografije koje je odabrao i pripremio za izložbu u izvornom obliku,u vremenu u kojem su nastale, bile ilustracija tadašnjeg života i zbilje, a danas su one vrijedan dokument, koji bi mogao potaknuti ljude da posjete barem neke dijelove Dinarida, da vide, osjete i upoznaju njihovu svevremensku ljepotu i povijesnu vrijednost prirodne i kulturne baštine.
Možda bi mogli krenuti putem “Via Dinarice“, pješačkim putem osmišljenim po uzoru na svjetske puteve poput “Inka Trail“ u Peruu i hodočasničkog puta svetog Jakoba “Camino de Santiago“ u Francuskoj i Španjolskoj, te “Via Alpina“. Via Dinaricu prepoznalisu u UN-u 2011.godine, i počeli razvijati Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a inicijativa je ubrzo prerasla u program za socio-ekonomski razvoj dinarskog područja, koji djeluje kroz nacionalne programske i projektne aktivnosti putem vodećih Via Dinarica organizacija članica, u svakoj od Via Dinarica zemalja. - Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP
https://ns-dubrava.hr/
