Predstavljena knjiga S. Knežević 'Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice'

Knjigu je objavio zagrebački nakladnik ArTresor uz potporu ministarstava kulture te znanosti i obrazovanja i Grada Zagreba. Enciklopedijskoga je formata i obasiže 552 stranice, tekst je opremljen sa 760 arhivskih i recentnih fotografija, koje je najvećim dijelom snimio Franjo Kiš, kao i crteža i nacrta. Urednica knjige je Katarina Horvat- Levaj, a recenzenti povjesničari umjetnosti Željka Čorak i Dragan Damjanović.
Autorica je odabrala istaknute trgove, parkove i ulice, koji čine bit arhitektonskoga i kulturnog razvoja grada i prikazala 35 javnih prostora podijeljenih u tri tematske sekvence u skladu s topografijom triju povijesnih jezgri Zagreba: Gornjega grada (Gradeca), Kaptola i Donjega grada.
Snješka Knežević posvjedočila je da ju je urednica časopisa "Zagreb, moj grad" Biserka Rajković Salata, u kojemu je objavila i niz tekstova o Zagrebu, potaknula da napiše knjigu u kojoj se tako nalaze i prilagođeni tekstovi iz spomenutoga časopisa.

Fascinatno djelo iz pera znanstvenice koja voli i poznaje svoj grad
Predstavljači okupljeni u Muzeju za umjetnosti i obrt (MUO), netom povjesničari umjetnosti - Joško Belamarić, Zvonko Maković, Berislav Valušek i Katarina Levaj-Horvat, suglasni su da je riječ o fascinatnu djelu i svojevrsnoj kruni autoričina pisanja o Zagrebu kojemu je pak Snješka Knežević posvetila veliku pozornost i znanstvenu znatiželju.
Urednica knjige istaknula je kako ona dolazi u pravi čas - nakon razornoga potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku ove godine i sigurna je da će dati veliki prinos zahtjevnoj obnovi grada, odnosno njegovoj rekonstrukciji.
Berislav Valušek istaknuo je kako je riječ o urbanističkim i urbanističko-arhitekonskim studijama razvoja prostora grada Zagreba kroz vrijeme. Dodao je da je analizama obuhvaćen širok vremenski raspon od 18. do 21. stoljeća - od baroka, klasicizma, bidermajera preko historicizma, secesije i moderne sve do suvremene postmoderne i recentne arhitekture.
Ali, objasnio je Valušek, knjiga ne donosi samo povijesne, povijesno-umjetničke, kulturološke i antropološke podatke o prostoru i ljudima, povijesnim ličnostima i stanovnicima grada već i informacije o urbanistima, arhitektima, graditeljima i naručiteljima uz obilje ilustrativnoga materijala, kartografskih prikaza, projektne dokumentacije, starih razglednica i fotografije, te novih fotografija.
Stil pisanja je faktografski i jednostavan, stručno i znanstveno neutralan i osuvremenjen pogledom s pozicije našega vremena, a interpretacija je interdisciplinarna, rekao je Valušek.
"Ovom knjigom - monografijom o povijesnim javnim prostorima Zagreba ispunjena je velika praznina u biblioteci koja tangira naš glavni grad, jer iako su o Zagrebu pisali mnogi povjesničari umjetnosti, nedostajala je sinteza koju danas imamo priliku i čast pretstaviti", ocijenio je.
Valušek je ustvrdio kako je ovakvu knjigu "mogao napisati samo netko tko poznaje i voli Zagreb, u našem slučaju njegova građanka već u šest generacija s očeve i majčine strane osoba koja grad uči, čuva i brani, vrlo često i od njega samog".
Iako izuzetno kritična autorica je, istaknuo je, napisala toplu knjigu o svom gradu, a zaključne rečenice svakoga poglavlja su pomirljive, ponekad rezignirane, ali pune nade i želje da se grad shvati i prihvati.
Riječi su, smatra Valušek, upućene onima koji grad vode, arhitektima i urbanistima te građanima, uvijek kao korektivnom faktoru, Jer, kako je rekao, za razliku od Rijeke, Pule i Zadra, Zagreb je nakon Drugoga svjetskog rata sačuvao domicilno stanovništvo, svoj građanski sloj te je tim nužno u prednosti pred navedenim gradovima.
"Autorica je pak dodala još jedan reprezentativan građanski salon utišan baršunom kao parkovi zelenilom", zaključio je.

Knjiga nakon koje ćemo voljeti Zagreb na cjelovitiji način
Zvonko Maković podsjetio je kako je Snješka Knežević autorica pet knjiga u kojima je "Z" - kao Zagreb, a u jednoj kao Zrinjevac, pa tako ponovno Zagreb, koje su, uz ovu šestu, kapitalne knjige o našem glavnom gradu.
Podsjetio je na neke od autoričinih uglednih prethodnika kao šo su Gjuro Szabo i Dragutin Hirc, rekavši kako Snješka Knežević dijeli sa Szabom strast u ljubavi prema Zagrebu u kojoj ga je i nadmašila, a s Hircom bliskost prema povijesnim činjenicama kao "svetom pravilu".
Rekavši kako autoricu resi ustrajnost nepoznata u našoj sredini, Maković vjeruje da ćemo, nakon što pročitamo ovo fascinantno djelo, Zagreb voljeti na cjelovitiji način.
Za Joška Belamarića, riječ je o poticajnoj knjizi koja zaslužuje da ju se čita i koja toliko toga donosi o hrvatskome glavnom gradu koji se, smatra, "stalno trza između kozmopolitizma i provincijalizma".
U riječima zahvale, autorica se spomenula i svih koji su prije nje pisali o povijesti grada Zagreba, te poručila kako je "grad živ i stalno se mijenja". (Hina)