Virtualna izložba: Krajolik u grafici starih majstora / Iz fundusa Kabineta grafike

Izložba opovrgava premisu o nekompatibilnosti likovne vrste pejzaža i grafičkog medija te trasira obličja krajolika i njegov mukotrpni prijelaz od simboličkog koda do samostalnog likovnog subjekta, odnosno njegovog proboja s dna hijerarhijske ljestvice ka budućoj prevlasti unutar likovnih vrsta, te ukazuje na kompatibilnost vrste s idiomom te sintaksom bakroreza i bakropisa. Definiranjem konteksta pripadnosti izloženih radova sredini nastojalo se ukazati na kontinuirani uzajamni dijalog Sjevera i Juga Europe - točnije Nizozemske i Italije, te pritom istaknuti njihove glavne govornike.

Krajolik, kao umjetnikova invencija, sinteza je viđenog i naučenog, poligon osobnih sklonosti i promjenljivih društvenih konvencija što se stapaju u jedinstvenu sliku društvene zbilje i kodova. Raznolikost tematskih tipologija s integriranim krajolikom u mediju bakroreza zorno uprizoruju čuveni grafičari – Albrecht Dürer, braća Jan i Raphael Sadeler te Aegidius Sadeler II., kao i Agostino Carracci. Sjevernjački alpski krajolik Pietera Brueghela starijeg kao i Tizianov talijanski pastoralni krajolik utjelovljeni su u radu Pieter van der Heyden, Martin Kolunić Rota te Jacob Matham i Hendrick Goltzius. Zlatno doba krajolika (17. st.) predstavljeno je bakropisima talijaniziranog sjevernjaka Herman van Swanevelta - Lorrainova sljedbenika, Francuza Gabriel Pérellea – pripadnika Callotova kruga, te Nizozemac Anthonie Waterlooa – dugo smatran najvažnijim predruisedaelovim pejzažistom. Kroz 18. stoljeće niz se zaključuje mletačkim slikarom i grafičarem Marco Riccijem, bakrorescem Francesco Bartolozzijem te Giovanni Battista Piranesijem i njegovin sinom Francescom.
 
Ovom izložbom publika ima priliku opet zaviriti u segment Stare zbirke iz fundusa Kabineta grafike HAZU kao i u čarobne svjetove iznimnih grafičara. (Ana Petković Basletić)

FB - Kabinet grafike HAZU