"Ako se poigram naslovom knjige, značilo bi to ovo: čovjek prošloga doba nije uvijek hodao po dobrom putu, no katekizmi su bili tu da mu otkriju pravi put; znati put je smisao postojanja katekizamske literature", dodao je.
Kroatistica Dolores Grmača ističe kako knjiga "Znati put" analizira onaj dio slavonske književne produkcije koji je dosad bio nepravedno zapostavljen u hrvatskoj književnoj historiografiji.
Ovo je prva studija posvećena utjecaju nabožne književnosti na primjeru katekizamskih tekstova.
Kroatistica Grmača ocjenjuje kako religija u Slavoniji 18. stoljeća ne funkcionira samo na transcendentnoj razini, već ima i izrazit društveni značaj, utječe na sveukupnu misaonu i duhovnu stvarnost i sustav vrijednosti, te je neminovan njezin utjecaj na cjelokupnu hrvatsku kulturu.
U tom smislu govoriti o slavonskom kulturnom identitetu 18. stoljeća znači istaknuti njegovu religijsku dimenziju koja se osim na religiozne sadržaje, proteže i na druge strukture svakodnevice, dodaje.
Autorica knjige Ivana Mikulić podsjeća kako joj je, pristupajući katekizamskim tekstovima iz kulturološke i književnoantropološke interpretacijske perspektive, interes bio usmjeren na katekizamski diskurs o svakodnevici koji tematizira odnos prema vjeri, privatnom životu i javnom djelovanju.
U prvom dijelu analize iscrpan je pregled sadržaja katekizama koji govore o zbilji, a odnosi se ponajprije na tumačenja Deset Božjih zapovijedi i određenih sakramenata. Uvidom u tumačenja može se, pak, uočiti kako je riječ o materijalu podložnom kontekstualnim utjecajima i subjektivnim autorskim interpretacijama, ističe Mikulić.
U središnjem dijelu knjige rekonstruirani su modeli oblikovanja kulturno-religijskog identiteta. Time se pokazalo da katekizmi nisu sasvim uniformiran nabožni žanr nego su i nositelji specifičnih kulturno-identitetskih označnica, zaključuje autorica.
Knjiga "Znati put - Oblikovanje kulturno-religijskog identiteta u slavonskim katekizmima 18. stoljeća" (337 str.) podijeljena je u dva dijela - Katekizamski diskurs o svakodnevici i Modeli oblikovanja kulturno-religijskoga identiteta.
Ivana Mikulić je docentica na Katedri za staru hrvatsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost osječkoga Filozofskog fakulteta. Autorica je stručnih i znanstvenih radova iz područja starije hrvatske književnosti i književne antropologije. (Hina)