izložba

'Šezdesete' u MUO: Zlatno doba novije hrvatske povijesti


vrijeme: 26.04.2018. - 14.10.2018.
mjesto: Zagreb, MUO

Šezdesete godine u Hrvatskoj bile su zlatno vrijeme naše novije povijesti i vrijedno desetljeće koje vrijedi sagledati, rekao je Zvonko Maković, autor idejnog koncepta izložbe 'Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost', dan uoči njezina otvorenja u Muzeju za umjetnost i obrt. Izložba se otvara večeras, 26.travnja.

Maković kaže da su predmete odabrane za izložbu nastojali čitati kao simbolička značenja, poput Fiće koji je bio simbol jednog vremena, snova građana Hrvatske i Jugoslavije.

Izložba, postavljena na dvije etaže Muzeja za umjetnost i obrt, počinje u predvorju upravo Fićekom, koji je i najveći izložak, a završava najmanjim, kontracepcijskim pilulama koje su najavile novo svjetonazorsko doba.

Kronološki obuhvaća razdoblje između 1958. i 1971. godine - od sedmog kongresa Saveza komunista Jugoslavije, kada se partija liberalizira do godine Hrvatskog proljeća, kada se zaustavljaju započeti pozitivni procesi.

"Nakon pozitivnih pomaka u partiji mogle su se otvoriti nove perspektive, od privredne reforme, izgradnje do promjene društva i ideoloških smjernica, što se odrazilo na turizmu, kulturi i drugim područjima", ustvrdio je.

Podsjetio je kako je to bilo vrijeme kada su se pojavili i afirmirali umjetnički pokreti i manifestacije koje nisu imali samo regionalni, već i europski značaj - Nove tendencije, Muzički biennale, Gorgona, Zagrebačka škola crtanog filma, Teatar &TD, bilo je to vrijeme kapitalnih književnih djela, eksplozije suvremene plesne scene i  arhitektonskih novosti.

Jedno desetljeće u osamnaest dionica

Fotografije, umjetnička djela, dokumentarna, filmska i televizijska građa, ambalaža predmeta iz svakodnevice raspoređeni su u osamnaest tematskih dionica, počevši od ideje progresa kao dominante ideje poslijeratnog društva koja se odražava na umjetnost.

Mnogi umjetnici tada odbacuju figurativu i prihvaćaju apstrakciju, a vrlo je česta poetika enformela - javljaju se skupine umjetnika koji mu naginju različitim pristupima i njihova se djela mogu vidjeti na izložbi. Na izložbi su izdvojene Gorgona, naiva i Nove tendencije, a izlažu, među mnogima, Gliha, Šimunović, Feller, Kulmer, Murtić, Prica, Seder, Džamonja, Luketić, Knifer, Picelj, Kožarić, Rabuzin.

Podsjeća se i na danas zanemarene, a tada od iznimne važnosti spomenike posvećene narodnooslobodilačkoj borbi jakog ideološkog naboja, ali i izrazitog modernizma i apstrakcije.

Jedan od načina promocije ideje napretka, koji je označio i otvaranje prema potrošačkom društvu, bile su velesajamske izložbe "Porodica i domaćinstvo" koje su bile izuzetno popularne - ona iz 1958. imala je više od milijun posjetitelja.

Potrošačku revoluciju, koju je poticalo jačanje lake industrije i proizvodnje robe široke potrošnje, na izložbi oslikavaju mnogi uporabni predmeti koji prizivaju sjećanja -  ambalaža čokolada Kraša, higijenskih potrepština Saponije, Plive, kolonjska voda Crna mačka, 'stara' boca Ožujskog, Coca-Cole, staklene boce za mlijeko, odjeća i obuća.

Mnogi su autori i umjetnici bili autori do danas zapamćenih vizualnih identiteta reklamnih kampanja različitih tvrtki, dizajna svakodnevnih proizvoda (Mian Vulpe, Zlatko Zrnec, Borivoj Dovniković - Bordo).

Poni bicikl, rolšuhe, Svijet oko nas - sjećanja na djetinjstvo

Dječji kutak danas će sredovječne ljude podsjetiti na odrastanje u društvu koje je djecu stavljalo u središte društvene i obiteljske pozornosti. Tu su školske bilježnice (među kojima i ona iz 2. razreda Gordane Vnuk, dugogodišnje ravnateljice Eurokaza), enciklopedije Svijet oko nas, kasice-prasice Kreditne banke, crvene koturaljke, poni bicikl, pionirska 'plava kapica i crvena marama'.

Posebna se pažnja na izložbi dala i Teatru &TD koji je bio mjesto novih koncepata, izvedbe suvremene svjetske i hrvatske drame od kojih su mnoge postale antologijske - "Kaspar" Petera Handkea, "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" Ive Brešana i "Stilske vježbe" Tomislava Radića.

Iz tog se vremena pamti i entuzijazam Studentskog eksperimentalnog kazališta (SEK) koje donosi novu generaciju redatelja i dramatičara, te Muzički biennale Zagreb, mjesto prezentacije nove glazbe i skladatelja.

Svoju najveću popularnost u tom je desetljeću imala hrvatska animacija - Zagrebačka škola crtanog filma priznata i danas u cijelom svijetu, koja je vrhunac doživjela Oscarom za "Surogata" Dušana Vukotića.

Bilo je to i vrijeme procvata eksperimentalnog filma, video i multimedijske umjetnosti, amaterskih kino-klubova, afirmacije GEFF -a (Genre Film Festivala).

Na nekoliko mjesta na izložbi mogu se pogledati dokumentarni i igrani filmovi najznačajnijih tadašnjih autora, među ostalim, Papića, Sremeca, Škrabala, a tu je i "Bitka na Neretvi" koja se prikazuje uz plakat koji je slavni Picasso napravio za taj film.

Jedna se cjelina bavi šezdesetima 'preko granice' - gastarbajterima koji su odlazili 'trbuhom za kruhom' (samo u prvom valu do 1971. otišlo je 255 tisuća radnika), te Trstom u koji se išlo drugim povodom - u šoping onoga čega u Hrvatskoj nije bilo, a na što podsjećaju izložene traperice, kožna jakna, cipele, šuškavac.

Nova vremena najavilo je i otvorenje Jugotonovog salona ploča u Bogovićevoj ulici, a jedan od pokušaja da se bude dijelom svijeta bio je osnivanje Fun cluba Beatlesa, službeni ogranak liverpulskog kluba obožavatelja u Gajevoj.

Izloženi su i omoti popularnih albuma pop i rock glazbe te nekadašnji obavezni inventar kafića - džuboks koji će podsjetiti na tadašnje najveće domaće i inozemne hitove.

Pet mjeseci bogatog popratnog programa

Do kraja rujna i  zatvaranja izložbe, pratit će ju bogati popratni program stručna vodstva, radionice pedagoškog odjela Muzeja,  glazbene slušaonice, retrospektive u Kinu Tuškanac, razgovori i okrugli stolovi, predavanja.

Stručna vodstva provodit će se po dionicama (već 29. travnja prvo vodstvo Maje Đurinović, za plesnu dionicu i uz Međunarodni dan plesa.

Bit će tu i predavanje  profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu o ondašnjem marketingu, koncert Zagrebačkih solista, koncert Saxofonista u sklopu XVIII. Svjetskog kongresa saksofonista, radionice na temu mode, profesora Baltazara i drugog.

Detaljan program objavljen je na internetskim stranicama Muzeja za umjetnost i obrt.

Izložbu će pratiti monografija sa stručnim tekstovima na više od  450 stranica, koja se izdaje u suradnji sa Školskom knjigom. (Hina)


 

(D.H.F., 26.04.2018)