Preskočite na glavni sadržaj

Izložba Dražena Pejkovića 'Singularnost'

U Studiju Moderne galerije „Josip Račić“ od 3. do 28. lipnja 2020. bit će predstavljena izložba Singularnost splitskog arhitekta i umjetnika Dražena Pejkovića. Autor se zagrebačkoj publici predstavlja s deset skulptorskih djela u kombiniranoj tehnici.
vrijeme: 03.06.2020.
mjesto: Zagreb, Studio Moderne galerije Josip Račić
url: https://www.moderna-galerija.hr/

Rad na pripremi umjetničkog ciklusa GENESIS započeo je 2000. godine objavljivanjem pet radova u formatu „male plastike“ pod nazivom VIRUSI, a koncepcijsko – izvedbeni format ciklusa najavljuje početkom 2012. godine. Ciklus Genesis (Postanak) zamišljen je kao niz sedam izložbi tijekom sedam godina: Virusi 2013., Mreže 2014., Mikroni 2015., Mutacije 2016., Evolucija 2017., Kloniranje 2018. U konačnici 2019./2020. rekapitulacija kroz završnu izložbi Singularnost obuhvaća sva prethodna autorova nastojanja.
 
Pejković je ujedno i autor izložbe i likovnog postava, a tekst predgovora kataloga izložbe potpisuje likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov.

„Nesumnjivo, razložen na sedam riječi (virusi, mreže, mikroni, mutacije, evolucija, kloniranje, singularnost) ciklus Genesis bi u svojem ustrajavanju na pitanju „kako je sve započelo“ (T. Horvatić) mogao napustiti polje likovnoga i postati temeljno pitanje o prapočelu svijeta i čovjekova mjesta u njemu. Ali važnost pitanja ne osigurava i važnost odgovora.
Moguće je da je arhitekt, pisac, urbanist Pejković kao i Giacometti pokazivao najmanje sklonosti za kiparstvo. Moguće da i njemu, kao slavnome kiparu, kiparstvo „nije išlo“: „Izabrao sam kiparstvo jer sam za nj pokazivao najmanje sposobnosti“, kaže Giacometti. Pejković bi mogao reći: Izabrao sam kiparstvo jer sam samo u njega mogao „utočiti“ sve ono o čemu mislim i što želim. Kroz guste mrežaste organizme i fantastična bića, s ošitom i srcem jezgre, s rilcem u prostoru, s „bužom“ i pupkom u sredini, lautreamontovskim kandžama, praporcima, izraslinama, kao da je stavljena točka na povijest stanja „beskonačnog pritiska i gustoće“.
– Ive Šimat Banoviz uvodnog eseja u katalogu izložbe