izložba

Izložba knjiga posvećena 400 godišnjici rođenja znamenitog Hrvata Juraja Križanića


vrijeme: 17.04.2018. - 05.05.2018.
mjesto: Zagreb, Aula Gradske knjižnice

Izložba posvećena 400. godišnjici rođenja hrvatskoga mislioca Jurja Križanića, svećenika, teologa, političara, pisca i jezikoslovca, otvorena u utorak u Zagrebu, donosi do 5. svibnja u auli Gradske knjižnice vrijedna rijetka tiskana izdanja, fotografije i Križaniću posvećenu grafičku mapu kao podsjetnik na lik i djelo tog znamenitog Hrvata, jednog od najranijih pristaša panslavenstva. 
 
Autor izložbe "Juraj Križanić (1618.-1683.): 400 godina od rođenja znamenitog Hrvata" je voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Željko Vegh, koji je istaknuo kako je ona koncipirana kroz tri aspekta – knjige, fotografije i grafičku mapu "Strastni život" križanićologa Ivana Goluba iz 1983., koja sadrži poeme u njegovu čast, a autor 20 izloženih grafičkih listova je Ivan Lacković Croata.

Foto: HINA

"Izloženo je 30 knjiga, a Gradska knjižnica posebno je ponosna na prva tiskana izdanja rijetkih Križanićevih knjiga iz sredine i druge polovice 19. stoljeća tiskanih u Moskvi. Izložene su i knjige najznačajnijih proučavatelja Križanićeva djela, Vatroslava Jagića, Josipa Badalića i Ivana Goluba", rekao je Vegh.

Izložba donosi i fotografije Križanićeva zavičaja, zatim fotografiju spomen ploče iz Dominikanske crkve u Varšavi gdje je boravio prije odlaska u Beč, pa faksimil prve zemljopisne karte Hrvatske iz 1673. na kojoj su ucrtana mjesta djetinjstva Jurja Križanića, te među ostalim, plakat s izdvojenim njegovim promišljanjima.

Voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić istaknula je kako je ta institucija, kao "čuvarica memorije naroda", izuzetno ponosna na činjenicu da posjeduje prva izdanja Križanićevih knjiga - sve su izložene knjige, osim jedne, vlasništvo Gradske knjižnice.

"Gradska knjižnica od 1994. u sklopu svojeg 'kalendara godišnjica' svake godine postavlja nekoliko obljetničkih izložbi, kakva je i ova u povodu 400. godišnjice rođenja Juraja Križanića, a riječ je o prvoj postavljenoj u Hrvatskoj u godini Juraja Križanića", napomenula je Meić.

Slavena i rusofila, jednoga od najranijih pristaša panslavenstva, Križanića se smatra jedinstvenom pojavom unutar hrvatske književnosti 17. stoljeća. Zagovarao je ekonomsku i političku nezavisnost, upozoravao na opasnosti vjerskog razdora i zlouporabe Crkve, i u svojim političkim istupima otvoreno propovijedao opravdanost buna i ustanaka protiv okrutnosti i tiranstva ruskog cara i njegove vlade. Godine 1661. prognan je carskim ukazom u Sibir, gdje je proveo 15 godina.

Hrvatskomu je jezikoslovlju osobito zanimljiv zbog svoje gramatike "Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku", objavljene u Tobolsku 1665. Manje je poznat kao glazbeni pisac, mada je i na tom polju ostavio nekoliko radova. Poginuo je 12. rujna 1683. u redovima poljske vojske prilikom opsade Beča.

O životnome putu Jurja Križanića govorio je akademik Ivan Golub, veliki poznavatelj Križanićeva djela, koji je istaknuo kako je Križanić bio "prorok mesijanstva kulture", potekao ponajprije iz zemlje na kojoj se rodio.

"Juraj je izdanak svoga zavičaja. Negdje piše da je Bog čovjeka od zemlje napravio – je, ali od one zemlje na kojoj se čovjek rodio. Juraj Križanić je od hrvatske zemlje, od zavičajne zemlje, a kao zavičaj je označio Ribnik, Ozalj i Karlovac. Tu je zemlju ugradio u sebe", rekao je Golub.

"Značajka te zemlje u njegovo vrijeme bio je ponajprije govor koji je spajao kajkavštinu, čakavštinu i štokavštinu. Križanić je shvatio da je više narječja spojivo, i to će utjecati na njega, da poradi na zajedničkom slavenskom narječju, zajedničkom govoru koji će biti od slavenskih jezika", dodao je.

Načelnik općine Ribnik Željko Car istaknuo je kako je Križanićev zavičaj "shvatio koga ima", te je godinu 2018. proglasio 'Godinom Jurja Križanića', a "najvećem Ribničanu kojeg smo dali hrvatskom narodu i svijetu" odužit će se bogatim kulturnim programom u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Zagrebačkom nadbiskupijom.

Također, Križaniću će u Ribniku 10. lipnja biti podignut spomenik, rad akademkinje Marije Ujević Galetović, dar Grada Zagreba. Ribničani će u jesen posjetiti Kahlenberg kod Beča, mjesto pogibije Jurja Križanića, a skulpture Križanića dobit će i Zagreb i Moskva. (Hina)

(D.H.F., 17.04.2018)