U travnju 2012. godine, autor je imao priliku posjetiti Sjevernu Koreju za vrijeme proslave stote obljetnice rođenja Kim Il-sunga, kada je vlast odobrila najduži boravak strancima u povijesti zemlje i mogućnost da posjete sva mjesta značajna za režim, ali i gradove i tvornice koje nijedan stranac nije imao prilike vidjeti u više od šezdeset godina.
"Prepuna nezaboravnih epizoda, ova knjiga otkriva nam mnogo toga o životima ljudi u najzatvorenijoj zemlji na svijetu, a time, neizbježno, i o nama samima", stoji u najavi.
José Luís Peixoto iznosi pregršt detalja o zemlji i režimu, ali se, mimo suhoparnih podataka, usredotočuje na bitno: život ljudi "unutar tajne".
Knjiga, na svoj način, donosi pregled svakodnevnog sjevernokorejskog života. S obzirom na sveprisutnu cenzuru i nedostupnost informacija općoj populaciji, a tako i rijetkim strancima koji imaju priliku provesti neko vrijeme u Sjevernoj Koreji, ono najvažnije u životima njezinih građana događa se između redova svega što je prikazano u državnim pa i u zapadnim medijima.
"Peixotovo djelo zaista je jedinstven prikaz života u toj neobičnoj zemlji – autorov literarni talent omogućuje mu da konstantno drži čitateljevu pažnju, neovisno o temi koju prolazi", ističe se u najavi. Knjigu je na hrvatski preveo Josip Ivanović.
José Luís Peixoto (1974.) jedan je od najcjenjenijih i najprodavanijih suvremenih autora na portugalskom jeziku. Roman "Nijedan pogled" (2000.) priskrbio mu je Nagradu Jose Saramago kad je imao tek 26 godina; dobitnik je nagrade Oceanos, najvažnije nagrade portugalskoga govornog područja, tzv. portugalskog Man Bookera, za roman "Galveias" (2014.); njegov roman "Cemiterio de Pianos" (2006.) proglašen je u Španjolskoj najboljom stranom knjigom objavljenom u toj zemlji, a piše i poeziju, knjige za djecu, putopise. "Unutar tajne" njegov je prvi objavljeni putopis.
Faustovska bajka iz pera književnoga genija
Peti roman Christiana Krachta "Mrtvi" čitatelja vodi u Weimarsku Republiku i Japansko Carstvo nekoliko godina prije početka Drugog svjetskog rata, a prati perspektivnog švicarskog redatelja Emila Nägelija, koji bi u Japanu trebao ostvariti filmsku suradnju s Masahikom Amakasuom, japanskim carskim povjerenikom za filmska pitanja.
Unatoč početnoj želji da odbije ponudu njemačkih filmskih magnata, Nägeli nakon razuzdane pijanke s Lotte Eisner i Siegfriedom Kracauerom ipak odluči otputovati u Japan i za ogroman novac snimiti film, ali ne baš onakav kakav su zamislili financijeri.
Narativna podloga romana "Mrtvi" prati strukturu Noh kazališta, podijeljena je u tri čina i tematizira problem filma, ritma, performansa, vizualnih umjetnosti i njihovog odnosa sa stvarnošću.
"Kracht na sebi svojstven način prikazuje grotesknu atmosferu između dva rata, dok se na pozornici izmjenjuje cijeli niz likova iz svijeta filma iz tog razdoblja, od Fritza Langa do Charlieja Chaplina", stoji u najavi.
Kritika i struka knjigu je opisala kao "veliku faustovsku bajku, književni poduhvat historijskog genija" (Karl Ove Knausgaard) koji, "za razliku od filmova iz te ere, čitatelja suočava sa širokim spektrom boja, prije svega s obiljem žarkocrvene, od krvi do sveprisutnih nacističkih zastava koje zloguko naviještaju taj najtragičniji nadrealni trenutak suvremene povijesti" (Ulf Zimmermann, World Literature Today). Prijevod na hrvatski potpisuje Nataša Medved.
Christian Kracht (1966.) jedan je od najkontroverznijih pisaca i intelektualaca njemačkog govornog područja, a njegovi romani prevedeni su na više od dvadeset jezika. Školovao se u Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. Bio je dopisnik iz Indije za tjednik Der Spiegel, kolumnist Frankfurter Allgemeine Zeitunga te suradnik brojnih drugih novina. Status kultnog pisca stekao je romanima "Faserland" (1995.), "1979" (2001.), "Ja bit ću tu, na suncu i u sjeni" (Novela Media, 2009.), a definitivno ga potvrdio romanom "Imperij" (Edicije Božičević, 2016.) za koji je ovjenčan Književnom nagradom Kantona Berna te prestižnom Nagradom Wilhelm Raabe.
Objavio je i nekoliko knjiga putopisa, surađivao je s brojnim piscima i umjetnicima, a zajedno sa suprugom, režiserkom Frauke Finsterwalder, napisao je scenarij za njezin nagrađivani film "Finsterworld". (Hina)
