izložba

Izložba o Katarini Velikoj u Galeriji Klovićevi dvori


vrijeme: 12.04.2018. - 29.07.2018.
mjesto: Zagreb, Galerija Klovićevi dvori

Izložba 'Katarina Velika, carica svih Rusa', koja se otvara u četvrtak, 12. travnja u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori s više od tisuću eksponata, među kojima su i caričini osobni predmeti i umjetnine koje je sakupljala, prikazat će razdoblje vladavine jedne od najmoćnijih žena u povijesti, koja je kao strastvena kolekcionarka sastavila vrijednu zbirku, temelj Muzeja Ermitaž iz St. Peterburga. 

Organizirana u suradnji s tim prestižnim svjetskim muzejem, a u povodu obilježavanja 50. obljetnice prijateljstva gradova St. Peterburga i Zagreba, izložba se fokusira na rusku caricu, s obzirom da je rijetko kada neka muzejska institucija u tolikoj mjeri bila povezana s nekim vladarom.

S konceptom posebno napravljenim za prostor Klovićevih dvora izložba otkriva dio strasti i bogatog svijeta Katarine Velike, jedne od najmoćnijih žena u povijesti koja je najdulje vladala Rusijom - od 1762. do 1796. godine.

Život carice, koji je bio obavijen tajnama i legendama, a ni danas nije do kraja istražen, prikazat će se na dvije etaže Galerije Klovićevi dvori, s nizom zanimljivosti o njezinu životu u nekoliko tema - od njezina dolaska u Rusiju i na prijestolje, carskoj obitelji, prosvjetiteljskoj ulozi, ljubavi prema umjetnosti, osnivanju Ermitaža, vanjskoj politici i Katarini kao carici svih Rusa.

Kustosice izložbe su Natalia Bakhtareva, Iva Sudec Andreis i Danijela Marković.

Prvi kat posvećen Katarini, a drugi Ermitažu

"Koncept izložbe u potpunosti je prilagođen našem prostoru, pa je cijeli prvi kat posvećen samoj Katarini i njezinom dolasku na vlast te najvažnijim elementima njezine vladavine koji su u konačnici doveli do uspostave Ermitaža", rekla je kustosica Danijela Marković provevši u utorak novinare izložbom.

Prva prostorija uvodi posjetitelje u život Katarine i kronologiju njezina dolaska na vlast, što je osobito zanimljivo s obzirom da, napomenula je Marković, uopće nije bila Ruskinja, nego Njemica koja potječe s prostora Njemačke.

"Sa zadnjom prostorijom na prvom katu počinje priča o Ermitažu i na cijelom drugom katu pratimo kako su se osnivale i okupljale Katarinine zbirke, kako je Ermitaž nastao i prerastao u jedan od najvećih svjetskih muzeja", dodala je.

Putovanje u prošlost na izložbi se odvija kroz više tema koje oslikava 1077 eksponata - skulpture, grafike, slike europskih umjetnika, odjevni predmeti carice i ostalih pripadnika dvora, predmeti od stakla, keramike, metala, srebra i zlata - servisi, posude, čaše, zdjele, tabakere, svijećnjaci, oružje, šahovske ploče, nakit, ukosnice, ukrasni predmeti, namještaj.

Kustosica Ermitaža Natalia Bakhareva kaže kako taj muzej često izlaže posebne izložbe posvećene Katarini II jer je ona najveća politička figura 18. stoljeća. "Njezinu vladavinu zovu zlatnim stoljećem Ruskog carstva, a za Ermitaž je posebno važna jer ga je stvorila, kao i njegovu zbirku s puno remek-djela koja je osobno kupovala", ustvrdila je.

"Sada prvi put izlažemo osobne stvari Katarine i njezine obitelji, a prikazujemo i njezinu osobnu zbirku slika, skulpture i primijenjene umjetnosti kako bi se vidjeli i njezini interesi", rekla je.

Bakhareva je istaknula i kako Ermitaž ne radi često tako velike izložbe te je uvjerena u njezin uspjeh "zahvaljujući odličnoj suradnji Ermitaža i Galerije Klovićevi dvori".

 
(Foto: Aleksej Petrovič Antropov, Portret Katarine II., prije 1766. / preuzeto iz Kataloga izložbe)

Azimov: izložba o Katarini II. naš je poklon Hrvatskoj

Veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov ocijenio je skorašnju izložbu velikim događajem za hrvatsku kulturu. "Takva izložba organizira se prvi put u Hrvatskoj i na Balkanu, to je naš poklon za Hrvatsku i ljude u Hrvatskoj i veliki događaj za razvoj naše kulturne suradnje", istaknuo je.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da izložba ima prijateljsku, političku i kulturnu dimenziju, a ponosan je što će ona dodatno približiti dvije kulture i dva naroda koje "ne veže samo kultura nego i topla slavenska duša". "Ponosan sam i zbog turističkog značaja za našu zemlju i grad, kao i zbog političkih razloga jer je uvijek vrijeme da se bolje razumijemo", dodao je.

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić smatra kako se tom izložbom nastavlja niz sjajnih izložbi iz proteklih tridesetak godina gornjogradske galerije i vjerojatno će biti vrh njegove karijere. "Radimo kampanju za zemlje u okruženju, a već postoji ogroman interes, nadam se da će deseci tisuća ljudi uživati u izložbi", dodao je.

Velik dio postava posvećen je slikama i grafikama, među kojima je niz caričinih portreta, te drugi vrijedni izlošci, poput “Apoteoze Jakova I." Petera Paola Rubensa, “Redovnika iz Calaisa”,  kineski zlatni nakit i  predmeti kineske toaletne garniture, vaze, posude, figure, tanjurići od porculana, kamena, stakla, metala, zlata i srebra te ondašnji namještaj - od stolova za kartanje do komode.

Izloženi su i caričini osobni predmeti koji govore o ondašnjoj modi i trendovima u odjeći i dizajnu - haljine i odore, toaletna kutijica u obliku čizmice, šahovska ploča i ukosnice za frizuru, prstenje, putni servis za jelo, staklene paste i odljevi graviranih gema, precizno izrađenih do najsitnijih detalja.

Tu je i više tabakera, rodoslovno stablo ruskih vladara, medalje, lepeze, portret Voltairea s kojim se redovito dopisivala i koji ju je nazvao ju je najsjajnijom zvijezdom sjevera, kao i njezin autograf, izložen na radnom stolu sa slikom Katarine za takvim stolom u pozadini.

Značajan je i 'dječji' dio, primjerice može se vidjeti uskrsno jaje koje je Katarina sama izradila, bubanj koji je dala izraditi za unuka i njegova paradna dječja odjela, te kutija s mirazom, dječjom odjećom i cipelicama za unuku.

Ermitaž je nastao pokraj jugoistočnoga dijela novoga Zimskoga dvorca u kojem se nastanila carica - vrtni paviljoni, ili dvorane u dvorcu gdje su se mogle održavati tajne i neformalnije večere, nazivani su ermitažom (na francuskom pustinjačke nastambe ili vrtne kućice na osami), a tim se nazivom poslije označavao cijeli kompleks građevina pokraj Zimskoga dvorca.

Na zagrebačkoj izložbi jedna je dvorana posvećena upravo tim večerama i okupljanjima, s namještenim svečanim stolom, nacrtom prostora koji otkriva kako su funkcionirali stolovi koji su po potrebi postajali pod te s deset pravila za ponašanje svih onih koji dolaze na njih.

Katarina je strastveno željela postati caricom, pa nije izbjegavala spletke i brojne političke igre, no marljivo je radila na sebi i svom obrazovanju, povezujući se s prosvjetiteljima, na što se podsjeća i na izložbi. Kako bi Rusija postala napredna i bogata zemlja, ali i kako bi sami Rusi upoznali i zavoljeli svoju zemlju, fokusirala se i na reforme, poticala geografska istraživanja, istraživanja biljnoga i životinjskog svijeta i etnografije zahvaljujući čemu su nastale mnogobrojne enciklopedije, albumi i putopisi.

Likovni postav potpisuju kustosice i Berislav Biondić, a vizualni identitet Šesnić&Turković. (Hina)

Opširnije



 

(D.H.F., 10.04.2018)