Preskočite na glavni sadržaj

Objavljen zbornik radova 'Franjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu'

Zbornik radova 'Franjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu' sa znanstvenoga skupa održana 21. studenoga 2016. u Matici hrvatskoj u Zagrebu, koji je uredio Željko Holjevac, objavila je Matica hrvatska.
vrijeme: 03.03.2020.
mjesto: Zagreb
url: http://www.matica.hr
Nakladnik navodi kako u zborniku dvanaest domaćih i inozemnih autora pišu o životu i političkom djelovanju cara Franje Josipa i posljedicama njegove vladavine na hrvatski, austrijski, ugarski i ukrajinski prostor.
 
S naglašenim komparativnim pristupom temi, naglašava, kako je veći dio radova posvećen potpuno novim istraživačkim temama na temelju dosad nepoznatih izvora, a manji dio radova u bitnom proširuje ili usustavljuje dosadašnje spoznaje o donekle već obrađivanim temama hrvatske i susjednih joj historiografija.
 
Riječ je o temama kao što su državnopravni, gospodarski i prometni položaj hrvatskih zemalja za vladavine Franje Josipa, ističe nakladnik i dodaje kako je poseban fokus posvećen Prvome svjetskom ratu i implikacijama koje je careva smrt 1916. izazvala glede opstojnosti njegove Monarhije.
 
Uza sve to, ponuđena je mađarska i austrijska perspektiva odnosa cara prema hrvatskom pitanju te historiografsko prevrednovanje političke i kulturološke baštine koje je dugotrajna vladavina toga cara ostavila na hrvatske zemlje, napominje nakladnik.
 
Franjo Josip posljednji je europski monarh stare škole, koji je desetljećima vladao habsburškim imperijem od Alpa do Karpata s više od 50 milijuna stanovnika, simbolički obilježivši epohu nestanka feudalizma i uspona građanskoga društva u Srednjoj Europi, podsjeća urednik zbornika Željko Holjevac.
 
Napominje kako je dualizam kao državni ustroj tijekom posljednjih pola stoljeća postojanja podunavske monarhije bio kompromis za vladara koji je odustao od neograničene vlasti i postao ustavni monarh te za mađarske prvake koji su privremeno odustali od neovisne države i dobili državu u državi.
 
Ocjenjuje kako je kao austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj, Franjo Josip predlagao i potvrđivao zakone, postavljao nositelje javnih dužnosti i zapovijedao oružanim snagama u ratu i miru, a državni sudovi, u doba dualizma odvojeni od uprave, sudili su u ime Njegova Veličanstva.
 
Smrt cara i kralja Franje Josipa nagovijestila je suton moderne i osvit suvremene epohe u povijesti Srednje Europe i hrvatskih zemalja, ističe urednik i dodaje kako se govorilo tada, Austro-Ugarska nije dugo nadživjela svojega dugovječnog vladara s obzirom da ona nije bila nacionalna država ni austrijskih Nijemaca ni Mađara ni Hrvata i ostalih Slavena koji su u njoj živjeli.
 
U zborniku o Franji Josipu pišu autori iz Hrvatske: Željko Holjevac, Filip Šimetin Šegvić, Ivan Mirnik, Mira Kolar, Zdravka Jelaska Marijan, Ela Jurdana, Ljiljana Dobrovšak i Boris Kukić. Iz Austrije je zastupljeni autor  Manfried Rauchensteiner, iz Mađarske  Andras Gero, Ladislav Heka te iz Ukrajine Jevgenije Paščenko. (Hina)