" />
obavijest

Otvara se Centar Miroslav Krleža


vrijeme: 29.12.2017. 18 h
mjesto: Zagreb; Lovćenska 85a

U petak, 29. prosinca 2017. u 18 sati, na dan Krležine smrti, otvara se Centar Miroslav Krleža na privremenoj adresi u Lovćenskoj ulici u Zagrebu.

U programu sudjeluju: Tonko Maroević, Lada Čale Feldman, Perica Martinović, Žarko Paić, Tomislav Brlek, Mario Kovač, Olga Pakalović i Goran Matović, autor projekta
 
Goran Matović, autor koncepta Centra Miroslav Krleža:
 
'U želji da nastavimo započeti projekt približavanja našem velikom piscu otvaramo Centar Miroslav Krleža kao okvir za djelovanje dok se ne stvore uvjeti za realizaciju Krležinog virtualnog centra, a potom i Centra dostojnog pisca Krležina formata. Iz nemogućnosti da redovitim načinima realiziramo ideju ovog kapitalnog projekta hrvatske kulture odlučili smo se okupiti u privatnu, no, građansku inicijativu te napraviti novi korak prema Centru Miroslav Krleža. Brojni umjetnici/ice podržali su ideju novog živog dinamičnog Centra u kojemu će se razvijati i susretati ideje vezane za Projekt Krleža. Naš Centar radi na sintezi grada i njegovog najvažnijeg kroničara. Imamo Šenou, imamo Matoša – kaže na jednom mjestu Marijan Matković – no suvremeni ovaj naš Zagreb ima samo jednog velikog pjesnika i taj je pjesnik Miroslav Krleža. Za razliku od svojih prethodnika, kaže nam Matković, Krleža nije trubadur koji se zaljubio u svoj grad i pjeva mu podoknice, nego stvaralac koji je Zagreb uključio u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu. Situirati Krležu izvan Zagreba nemoguće je baš kao što je nemoguće Pirandellu oduzeti Siciliju, Kafki Prag, Babelju Odesu, a Dostojevskom Petrograd. Značajne institucije hrvatske kulture svesrdno su podržale nastojanja da udomimo Centar Miroslav Krleža.

Smatramo da je ideja stvaranja takvog Centra važna za naš grad kao kulturnog središta iz koga preko Krleže uspostavljamo nove dijaloge sa svijetom. Ovu akciju vidimo kao jedini način da se projekt nastavi – da započeta ideja Centra Miroslav Krleža ne ostane u zrakopraznom prostoru.

Prostor Centra Miroslav Krleža oblikovan je kao maketa prostora kako ga zamišljamo u potkrovlju vile Rein, Krležin Gvozd 23.
Krleža je neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini. Krleža daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika.

Zagreb i Hrvatska preko Centra Miroslav Krleža povezat će se sa srodnim europskim i svjetskim središtima. Naš grad možemo afirmirati preko Krleže jer je on jedan od hrvatskih velikana 20. stoljeća za kojeg interes u zemlji i svijetu neprekidno raste. Mnogostrukošću svog djelovanja Miroslav Krleža je postao međašem ne samo u književnosti nego isto tako, ako ne i više, kao budni analitičar i kroničar kulturnih i društvenih zbivanja na europskom prostoru.

Naš Centar podržava umjetnička višeglasja i radi na povezivanju kultura, različitih poetika i umjetničkih disciplina. Pokretačka sila ovog projekta nije ograničena na komemorativno-prigodničarski okvir. Putem dramaturški osviještenog postupka nastojimo ukazati na polemičnu vrijednost sjećanja u kojoj je glavni lik obnovljenih dijaloga na hrvatskoj kulturnoj sceni – živi duh Miroslava Krleže kao kanonskoga pisca koji je čitan, ali nepročitan, prihvaćen, ali ne usvojen, usvojen, ali ne posvojen. Centar smo zamislili kao mjesto razvijanja ideja, susreta i dinamičkih programa.'
 
Programski sadržaji Centra Miroslav Krleža

1.            Centar Miroslav Krleža kao mjesto povezivanja sredina u kojima živi ili potencijalno može živjeti Krležino djelo.
2.            Centar MK kao dio mreže regionalnih i europskih centara koji imaju sličnu domenu djelovanja. 
3.            Organizacija Festivala Miroslav Krleža (u suradnji s Teatrom poezije).
4.            Aktiviranje velikog edukativnog potencijala Krležinog Gvozda (u suradnji s Muzejom Grada Zagreba) kao mitskog mjesta gdje bi se preko interaktivnih multimedijalna događanja spajali autentični prostor i djelo velikog pisca s osnovnim i srednjim školama te fakultetima.
5.            Organizacija književnih, kazališnih i filmskih radionice u Krležinu vrtu i prostorima Centra. Razvoj edukativznog potencijala Centra u vidu organizacije radionica za sve životne dobi (lutkarske, filmske, kazališne i spisateljske radionice).
6.            Razvoj koprodukcijskih programa s regijom i Europom u Centru Miroslav Krleža.
7.            Umrežavanje institucija kojima je Krleža poveznica (Filozofski fakultet, Akademija dramske umjetnosti, Institut za književnost i teatrologiju, Hrvatsko društvo pisaca, Društvo hrvatskih književnika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža te sa srodnim europskim institucijama). Poticanje interdisciplinarnog pristupa koji će aktivnim, živim i otvorenim pristupom učiniti ovo djelo još atraktivnijim u budućnosti.
8.            Povezivanje Krležinog opusa  sa suvremenim tehnologijama kroz interaktivno sudjelovanje u programima, multimedijalne izložbene programe, izradu mobilnih aplikacija, aktivnosti na društvenim mrežama...
9.            Pozicionirati Centar preko web-stranice www.krleza.hr i oblikovanje virtualnog Centra Miroslav Krleža koji će se kroz vrijeme do 2025. transponirati u stvarni Centar.
10. U suradnji s NSB-om ostvariti proces digitalizacije i virtualizacije Krležinih djela, izrade pretisaka te ostali oblici suradnje koji će omogućiti dostupnost djela velikog pisca.
11.Osnovni koncept Centra Miroslav Krleža je otvaranje i povezivanje Zagreba s regijom, Europom i svijetom. Centar će raditi i na ideji samoodrživog razvoja stvarajući platformu za realizaciju i povećanje obima programa uz uključenje novih suradnika i stručnjaka.
12. Centar Miroslav Krleža objedinjuje institucionalne ustanove i neovisnu scenu na Projektu Krleža.
 
Impresum
Autor koncepta Centra Miroslav Krleža: Goran Matović  / Nositelji projekta: Teatar poezije, umjetnička organizacija, Na rubu pameti j.d.o.o. / Partneri projekta: Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba, Ministarstvo kulture RH...
Savjet Centra Miroslav Krleža: Tonko Maroević, Suzana Marjanić, Boris Bućan, Antun Vujić (Hrvatski leksikogravski zavod Miroslav Krleža), Tanja Lacko, Sibila Petlevski, Rade Šerbedžija, Perica Martinović, Branka Cvitković, Lada Čale Feldman, Goran Grgić, Dragan Despot, Zvonimir Mrkonjić, Velimir Visković, Mario Kovač, Ivana Vučić, Rene Medvešek, Martina Bienenfeld (Turistička zajednica grada Zagreba), Vinko Ivić (MGZ), Aleksandar Popovski (Makedonija), Borka Pavičević (Centar za kulturnu dekontaminaciju, Srbija), Zlatko Paković, Zlatko Sviben, Žarko Paić, Krešimir Nemec, Dražen Juračić, Tomislav Brlek, Hrvoje Ivanković, Jolán Mann (Mađarska), Božo Rudež, Daniel Rafaelić, Boris Svrtan (DK Gavella), Eduard Miler (Slovenija), Natalija Manojlović, Mišo Nejašmić, Marina Pejnović, Ivan Planinić, Goran Matović...

(R.P.B., 22.12.2017)