" />
izložba

Pommer 1856 / Gojević 2016 Fotografične slike naših narodnih spisateljah


vrijeme: 21.12.2017. - 25.03.2018.
mjesto: Zagreb; Muzej grada Zagreba, Opatička 20

Izložba Pommer 1856 / Gojević 2016 Fotografične slike naših narodnih spisateljah rezultat je suradnje Muzeja grada Zagreba, Hrvatskog državnog arhiva i Muzeja za umjetnost i obrt, a povezuje rad suvremenog fotografa Roberta Gojevića s autorom iz 19. stoljeća: Franjom Pommerom. Otvorenje izložbe održat će se 21. prosinca, u 19 sati, u Muzeju grada Zagreba.

Prvi dio izložbe posvećen je Franji Pommeru, doseljeniku iz Danske i prvom zagrebačkom fotografu s registriranim atelijerom te ujedno i autoru prvog fotografskog projekta izvedenog u Hrvatskoj: Fotografične slike naših narodnih spisateljah iz 1856. godine. Na izložbi je objedinjen izbor sačuvanih fotografija Franje Pommera koje su pohranjene u tri institucije, pri čemu osnovna koncepcija izložbe slijedi istraživanje dr. sc. Hrvoja Gržine, višeg arhivista i pročelnika Središnjeg fotolaboratorija u Hrvatskom državnom arhivu. Pommerov rad predstavljen je kronološki kroz tri razdoblja djelovanja: rano razdoblje: 1854. – 1860., od otvaranja atelijera i ranih radova,  srednje razdoblje: 1861.-1874. u kojem Pommer aktivno djeluje u atelijeru u Vijećnićkoj ulici na Gornjem gradu te iz kojeg potječe najveći broj sačuvanih fotografija te kasno razdoblje: 1875.-1879., koje obuhvaća rad tada već afirmiranog fotografa od preseljenja u atelijer u Ilici pa sve do smrti. Odabirom fotografija unutar tri okvirno postavljene cjeline nastojalo se prikazati osnovna tehnička, formalna, tematska, žanrovska i stilska obilježja Pommerovog opusa.
Usporedna analiza fotografija iz tri institucije omogućila je, s obzirom na puno veći uzorak, znatno precizniju dataciju pojedinačnih snimaka u odnosu na ranija istraživanja.
Na izložbi su posebno istaknute fotografije nastale u okviru projekta Fotografične slike naših narodnih spisateljah, po kojem je izložba i dobila ime kao i fotografija Odkriće spomenika Jellačića bana u Zagrebu 16. prosinca 1866. jedna od rijetkih Pommerovih vanatelijerskih snimki te ujedno jedna od prvih reportažnih fotografija u Hrvatskoj.
 
Drugi dio izložbe posveta je Pommeru suvremenog fotografa Roberta Gojevića, koji je po uzoru na Pommera snimio petnaest portreta suvremenih hrvatskih pisaca. Fotografije je snimio mokrim kolodijskim postupkom te ih umnožio kao otiske na slanom papiru, odnosno reinterpretirao je fotografski postupak za kojeg se pretpostavlja da je korišten za fotografiranje "narodnih spisateljah." Uredničku ulogu u Gojevićevom projektu odigrao je Kruno Lokotar.
 
Sve izložene fotografije su originali: fotografije na slanom papiru, albuminske fotografije i kromotipije (Pommer) te ambrotipija i fotografije na slanom papiru (Gojević) radi lakšeg razumijevanja tehničkih datosti fotografskog medija, kao i karakteristika koje iz njih proizlaze kako u 19. stoljeću tako i danas.
 
Katalog izložbe predstavlja proširenje izložbe i poveznicu između dvojice autora između kojih stoji 150 godina. Naime, osim stručnih i znanstvenih radova o Franji Pommeru i Robertu Gojeviću, obuhvaća i književne tekstove suvremenih hrvatskih pisaca, koje su pisci posvetili svojem portretistu. Recenzentice kataloga su: dr. sc. Marija Tonković i dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić.
 
 
Iz recenzije dr. sc. Marije Tonković
 
Zajednički rad tri ustanove pretendira na kvantitativni i kvalitativni doprinos fundusu opusa Franje Pommera. Prepoznaje  i revalorizira medij i njegove tehnike, a time indirektno kulturnu pa i tehnološku razinu sredine, te obogaćuje iskustvo estetskim i dokumentarnim sadržajima.
Hrvoje Gržina kritički revalorizira dosadašnje spoznaje. Kompleksnim pristupom  ukazuje kako je  fotografija zahvaljujući imanentim joj svojstvima  permeabilna svakom svjetonazoru i sentimentu,  kao i društvenim potrebama. Uključio je niz metoda i tehnika prikupljanja podataka s osloncem na kvalitativnu metodologiju. Izvanrednom rekonstrukcijom Pommerove biografije, porijekla i životnih okolnosti, fiksirao je njegovo  mjesto i vrijednosti u vremenskom i prostornom sklopu. Time je značajno doprinio vraćanju autora i njegovog opusa u njihov predmuzejski život i realni kontekst.
Iva Prosoli problematizira objektivnu realnost Pommerova djela. Predstavlja Pommerov atelijer kao paradigmatski primjer stila vremena, odnosno prepoznatljive manire fotografske prakse tog razdoblja. Na stručan i pregledan način postiže harmoničnu  ravnotežu između strogo povijesnoumjetničke interpretacije i kulturnopovijesnog utemeljenja. Rekonstruira bitan segment kulture Zagreba i uspostavlja korelacije s identificiranim, autentičnim europskim obrascima.
Dubravka Zaninović Stančec  i Dunja Nekić pomno su odabrale, obradile i predstavile Pommerova djela iz muzejskih zbirki s prikazom formiranja i profiliranja fundusa kroz sustavno prikupljanje
Drugi dio izložbe svojevrstan je kontrapunkt  Pommerovim izlošcima u  kojem Robert Gojević  iz 21. stoljeća uspostavlja dijalog  s davnim autorom. Na tragu postmodernizma, metarefleksijom, subjektivnom dokumentarnošću, rekreira Pommera kao povlaštenog unutarnjeg sugovornika.. Rijetke sačuvane portrete hrvatskih književnika doživljava poput ostataka zemljopisne karte iz Borhesove priče „O znanstvenoj točnosti“. Prebacujući faktografiju u poruku, kroz petnaest portreta pisaca, naših suvremenika, snimljenih na mokru kolodijsku ploču stvara svojevrsni hommage Pommeru kao prirodni alegorijski simulakrum.
 
Iz recenzije dr. sc. Lovorke Magaš Bilandžić
 

Autori tekstova iz nekoliko rakursa i primjenjujući različite metodološke pristupe analiziraju djelo i doprinos Franje Pommera: revidiraju i nadopunjuju dosadašnja saznanja o životu i djelu tog prvog stalnog zagrebačkog fotografa, razmatraju njegovu prisutnost u vodećim baštinskim institucijama te kontekstualiziraju projekt Fotografične slike naših narodnih spisateljah (1856.) u šire europske okvire. Pommerovo djelo je u kontekstu ove dvodijelne izložbe iščitano i iz suvremene perspektive te (re)interpretirano u seriji portreta fotografa Roberta Gojevića koji je koristeći povijesnu tehniku 2016. snimio petnaest suvremenika (protagonista hrvatske književne scene) te kreirao svojevrsni fotografski hommage Pommeru, njegovoj galeriji književnika i povijesnim fotografskim procesima. Izložba Pommer 1856 / Gojević 2016 Fotografične slike naših narodnih spisateljah predstavlja zanimljiv izložbeni projekt koji „sučeljavanjem“ dvojice fotografa – izlaganjem Pommerovih originalnih snimaka i Gojevićevih fotografija snimljenih korištenjem povijesnog fotografskog procesa te popraćenih kraćim tekstovima portretiranih suvremenih književnika – na multidisciplinaran način i iz suvremenog rakursa promatra i aktualizira djelo jednoga od pionira hrvatske fotografije.
 

Autori izložbe: dr. sc. Hrvoje Gržina (Hrvatski državni arhiv), Iva Prosoli (Muzej grada Zagreba)
Kustosi izložbe: Dunja Nekić (Muzej za umjetnost i obrt), Iva Prosoli (Muzej grada Zagreba), mr.sc. Dubravka Zaninović Stančec (Muzej grada Zagreba)
Dizajn postava, vizualnog identiteta i svih tiskovina izložbe: Bachrach & Krištofić

(R.P.B., 19.12.2017)

Tagovi: izložba, mgz