Predavanje povjesničara umjetnosti i konzervatora Drage Miletića o razvoju zahoda kroz povijest održat će se u srijedu, 29. siječnja 2020., u 18:30 sati, u prostorijama DPUH-a u Zagrebu.
vrijeme: 29.01.2020.
mjesto: Zagreb, DPUH, Preradovićeva 44
'Zahod je mjesto na kojem čovjek obavlja svoje intimne higijenske potrebe. U početku je to bilo „iza kuće“, od tuda potječe objašnjenje u Mažuranićevom rječniku: zahod –
ići na stranu, a dolazi od zapada (sunce zahodi). Rimljani su prvi imali javne zahode, a mnogi od njih i danas postoje od Italije do Tunisa i Turske. Car Vespazijan uveo je naplaćivanje korištenja, pa od tada potječe uzrečica
novac ne smrdi. Veliki broj zahoda iz razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka također su ostali sačuvani, u Hrvatskoj u starim gradovima kao što su Valpovo, Slavetić, Milengrad, Veliki Tabor i čak šest zahoda u Ribniku, a na obali u palačama od Cresa do Lopuda. U nemjerljivo raskošnijem dvorcu Versailles uz 700 soba, 67 stubišta, 1252 dimnjaka i sav inventar – nije bilo zahoda. Nakon izgradnje kanalizacijske mreže u europskim gradovima sredinom 19. stoljeća počinje se u većoj mjeri primjenjivati „engleski“ zahod (sa školjkom, sifonom i vodokotlićem).
U predavanju će biti riječi o „problemima“ postavljanja prvog javnog zahoda u Zagrebu 1909. godine na Trgu bana Jelačića i o velikoj ulozi Andrije Štampara i Škole narodnog zdravlja u kulturi higijene na hrvatskom selu. Bit će prikazan razvoj „higijenskih potrepština“ od antike do danas i vrlo često duhovite signalizacije vezane uz zahod.
Prije pet godina u Pragu je otvoren muzej posvećen razvoju zahoda, a prema mišljenju vodećeg britanskog medicinskog časopisa najznačajniji medicinski pronalazak u zadnjih 200 godina nije cjepivo, anestezija ili penicilin, već zahod, onakav kakvog mi poznajemo.'
