Preskočite na glavni sadržaj

Predstava '$ve› j€ u novcu' Bacača Sjenki gostuje u Italiji

Nakon prošlogodišnjih izvedbi na festivalima i manifestacijama u Trstu, Zagrebu, Udinama, Dubrovniku, Podgorici i Skopju, predstava '$ve› j€ u novcu' gostuje u Italiji u teatru Ottagono u pitoresknom gradiću Codroipo nedaleko Udina. Najava je to velike turneje u 2020. u preko 10 hrvatskih gradova te na više festivala u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Italiji.
vrijeme: 11.01.2020. 20,45 h
mjesto: Italija; Codroipo, Teatro Ottagono
url: http://www.ottagonocodroipo.it/
Izvedbeni projekt “$v€ j€ u novcu” sudionički s publikom proučava odnose društvenih i materijalnih vrijednosti s jedne i novca s druge strane, a sve iz perspektive osobnih narativa, stvarnih financijskih tokova novca, permanentne ovodobne financijske krize te ambivalentnom ulogom novca u cijelokupnoj društvenoj razmjeni. Koncept projekta vezan je uz najavljenu bankarsko-financijsku “revoluciju” na svjetskom tržištu u 2020., te u stvarnom vremenu prati paralelne odabrane financijske operacije, ulaganja i njihove posljedice.


Projekt-radionicu-predavanje "Sve je u novcu" režira i vodi Boris Bakal, a osim hrvatskih umjetnika u njemu sudjeluju slovenske redateljice, koreografkinje, plesačice i glumice Elena Husu i Daša Grgič kao i talijanski umjetnici Adriano Girardi, Manuel Butus i Matteo Sabattini.


Svjetlo, video i zvuk: Saša Bogojević, Domagoj Klasić


Organizacija i izvršna produkcija: Zvonimir Bešlić, Roberta Collaccino


Administracija projekta i obračun: Nela Katić Novačić, Adriano Girardi


U fazi pripreme projekta "Sve je u novcu" sudjelovali su i pisac, glumac i redatelj Maurizio Zacchignia, glumica Maria Grazia Plos, fizičar, povjesničar ekonomije te dramski pisac Guido Chiarotti, likovni umjetnik Massimo Racozzi, performer i multimedijalni umjetnik Marijan Crtalić te brojni drugi hrvatski, slovenski i talijanski suradnici.


Projekt sufinanciraju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Regija Friuli Venezia Giulia te Grad Zagreb.


Bacači sjenki (Zagreb, Hrvatska) su višestruko nagrađivana i hvaljena međunarodna umjetnička i proizvodna platforma za interdisciplinarnu suradnju, stvaralaštvo te promišljanje intermedijalne umjetnosti, koja uspješno i bez poteškoća isprepliće međunarodnu suradnju, kazališne izvedbe, urbane intermedijalne projekte, aktivizam, pedagoški rad, video umjetnost te selektorsku praksu u cjelovito umjetničko djelovanje.


Kao vodeći partner na brojnim malim i velikim projektima na 4 kontinenta, u svom 17-godišnjem radu i javnom djelovanju ostvarila je više od 150 suradnji s profesionalcima iz više od 30 zemalja svijeta te realizirala više od 50 edukativnih, kazališnih i filmskih projekata i manifestacija. U svojim projektima potiču rasprave o prirodi i proturječnostima procesa globalizacije, bave se društvenim, političkim i kulturnim pitanjima otkrivajući akutne problemi lokalnih zajednica: politika javnih prostora, posljedica tranzicijskih procesa, statusa i oblika intime, kao i sustavne proizvodnje amnezije i diskontinuiteta. Oni također temeljito istražuju prošlost i sadašnjost neuralgičnih urbanih lokacija te srodne teme skupnog i pojedinačnog sjećanja, čime dovode svoje izvedbe na mjesta i lokalitete koji su po prvi put su uključeni u suvremeni umjetnički diskurs.


Kulturna udruga Mamarogi osnovana je u Trstu 2015. godine i od početka stvara sinergijske projekte s drugim sličnim umjetničkim subjektima, kako nacionalnim tako i međunarodnim. Razvija projekte s jakim socijalnim komponentama poput „Socijalne Komedije” (Social Comedy, 2016.) u suradnji s ICS-om, talijanskim konzorcijem za solidarnost – Ured za izbjeglice, a čiji je dramski tekst dobio drugu nagradu na natječaju Fortunedautore 2016. Vraćajući kazalištu njegovu nezamjenjivu društveno kulturnu funkciju, bavi se različitim položajem žena u društvu s projektom „Effe Come” (Effe kao), a krenuvši od teme holokausta progovara o raznim diskriminacijama u predstavi za djecu „Auschwitz. Priča o vjetru” (”Auschwitz. Una Storia di Vento”). Udruga je također vodi intenzivne stvaralačke i kazališne radionice za različite dobne korisnike i posebno za ugrožene i marginalizirane skupine. U 2017 godini napravili su projekt koji se bavi cyber bullingom kroz kazališno-filmsku radionicu za srednje škole, što je rezultiralo i kratkim igranim filmom „Posljednje direktno javljanje” (“L’ultima diretta”).