"Susretat ćemo se s raznolikim lutkarskim formama, od malih stolnih lutaka do sjena, preko papirnatog kazališta do teatra objekata. Naše će se priče inspirirati počecima lutkarstva u Rijeci, legendama i pripovijestima lučkoga grada, ali i njegova šumovitog zaleđa, Gorskog kotara, urbanim gradskim prizorištima te neuhvatljivim razbarušenim predjelima dječje mašte, zaboravljenim predmetima iz naših djetinjstava koji postaju glavni glumci na sceni te dobrim starim dijaprojektorima koji starinskim, klasičnim tehnološkim sredstvima projiciraju slike i zazivaju neke nove lutkarske kazališne vizije“, istaknula je Lupi Alvir.
Prva premijera GKL u ovoj godini je u ožujku predstava za najmlađe Ivane Đule i Milice Sinkauz "Sretna kućica", nastale po istoimenoj nagrađivanoj slikovnici Karmen Delač Petković i Dijane Arbanas. Slikovnica je napisana na osnovu intrigantne, istinite priče o osnivanju prve knjižnice u malom selu Kuti u Gorskome kotaru još 1938. godine, a poticaj za njezino osnivanje dali su sami seljani.
Premijera "Careva novog ruha" po H. C. Andersenu, u režiji Zorana Petrovića, na programu je u travnju. "Kao i mnoge druge Andersenove bajke i priče, vrlo je aktualna i danas, stoga je njezina aktualnost, uz bajkovitost koja je svakako jedna od najboljih podloga lutkarskoj predstavi za djecu, razlog njezinom stavljanju na repertoar. A bit 'Careva novog ruha' nije samo u dječjoj iskrenosti i istinitosti, koja je čudesno imuna na koruptivnost odraslih, već na prepoznavanju činjenice da nas tkanina riječi, kojom prekrivamo vlastite strahove, ne može pred njima zaštititi. Barem dok se s njima ne suočimo", navodi GKL.
U svibnju će se premijerno izvesti autorski projekt mladog redatelja Tina Grabnara "Strašljivci", u kojem istražuje za kazalište neuobičajen žanr horora, istovremeno se duhovito poigravajući s njim kroz temu suočavanja sa strahom. Namjera mu je približiti ovaj žanr djeci te kroz različite suvremene lutkarske pristupe, plošne lutke, igru sjene i svjetla kreirati lutkarsku predstavu koja istupa iz okvira predvidljivoga te doprinijeti razbijanju predrasuda o lutkarstvu pronalaženjem puta ka novoj publici različitih generacija.
Završnom sljavljeničkom predstavom "Bomboniera variete" redatelja Matije Solca GKL želi provesti kroz povijest lutkarstva u Rijeci. "Spajajući riječku lutkarsku povijest, sadašnjost i budućnost u urnebesni lutkarski variete, ovaj lutkarski Amarcord želi skrenuti pozornost na važnost lutkarske umjetnosti i za grad, ali i njen značaj u kontekstu hrvatskoga i europskoga lutkarstva", navodi se. Predstava je zamišljena i kao svojevrsno kazalište na specifičnoj lokaciji te će se odigravati na punktovima tržnice Brajde i oko nje, sve do portuna u Ulici Blaža Polića 6 gdje se nalazi današnje Gradsko kazalište lutaka Rijeka.
Sve ovogodišnje premijerne predstave GKL dio su programa Rijeka 2020 - Europske prijestolnice kulture.
Lutkarstvo se u Rijeci počelo razvijati tridesetih godina prošloga stoljeća, kada su u gradu djelovala dva ansambla, talijanski u zapadnom dijelu grada i hrvatski u istočnom. Te dvije kazališne skupine nisu izravno vezane uz osnivanje današnjega kazališta, no nezaobilazan su podatak u povijesti riječkoga lutkarstva, navodi GKL. Godine 1958. odlučeno je da se kazalište lutaka formira u okviru tadašnjeg Pionirskog doma, a sljedeće godine u svibnju postavljena je prva predstava "Guliver među lutkama". Nakon dviju sezona u okviru Pionirskog doma, 29. ožujka 1960. službeno je osnovano Kazalište lutaka Rijeka kao samostalna ustanova, a godinu potom uselilo se u zgradu u Ulici Blaža Polića na Brajdi, gdje djeluje i danas.
U toj zgradi je 1912. djelovao Teatro Apollo, a 10 godina poslije, nakon adaptacije, Teatro Alhambra gdje su se izvodili uglavnom kino i varijetetski programi. Godine 1925. kazalište mijenja ime u Dancing Bomboniera Variete, a 1933. u Odeon. Nakon Drugog svjetskog rata zatvara se i služi kao policijska menza, sve do preuređenja i dolaska GKL.
Do danas su u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka postavljena 174 premijerna naslova. (Hina)
