obljetnica, proslava

Državni arhiv u Šibeniku proslavio desetu obljetnicu rada


vrijeme: 27.11.2017.
mjesto: Šibenik

Državni arhiv u Šibeniku prigodnom izložbom proslavio je u ponedjeljak desetu obljetnicu rada i pedesetu obljetnicu djelovanja arhivskog Sabirnog centra.

Izložbu kojom je predstavljen vremeplov čuvanja arhivske baštine od prvog spominjanja u 15. stoljeću do danas otvorila je ravnateljica šibenskog Državnog arhiva Nataša Mučalo.
 
„Pedeset godina duga priča o osnivanju samostalne arhivske ustanove u Šibeniku dobila je svoj epilog 11. siječnja 2007. kada je Uredbom Vlade Republike Hrvatske osnovan Državni arhiv u Šibeniku s nadležnošću na području Šibensko-kninske županije. Iako je ovo deseta obljetnica rada, treba napomenuti da je 1967. godine, dakle prije pedeset godina ustrojena javna arhivska služba na šibenskom području osnivanjem Sabirnog centra, koji je spadao pod odjel zadarskog Arhiva," rekla je.
 
Istaknula je kako sustavno rade na zaštiti arhivskog gradiva, a da veoma važnim smatraju otvaranje ustanove javnosti i prezentiranje gradiva. "Arhivi postoje da se netko njima i koristi i na tome svakodnevno radimo. Zadovoljni smo što je više istraživača koji se bave poviješću i koriste arhivsku građu,“ kazala je ravnateljica Mučalo.
 
Zahvalila je svim ustanovama na dobroj suradnji, posebno Ministarstvu kulture i Šibensko-kninskoj županiji, gradskim muzejima Šibenika i Drniša, te Nacionalnom parku Krka.
 
Izložbu je priredila Andrijana Radoš Šupe. Rekla je da je cilj bio predstaviti arhivsku baštinu i retrospektivu arhivske djelatnosti od njenih  početaka do danas.
 
„Izložba je sastavljena u dva dijela, u prvom dijelu predstavili smo arhivsku baštinu i nastojali smo odškrinuti vrata koja pružaju uvid u raznolikost gradiva koje u arhivu čuvamo, drugi dio je retrospektiva arhivske djelatnosti od njenih početaka. Početci djelatnosti u Šibeniku mogu se iščitati na stranicama Statuta grada Šibenika iz 15. stoljeća kad se sustavno počelo brinuti o pisanoj građi pa sve do 20. stoljeća kad se počelo prikupljati gradivo što je rezultiralo osnivanjem sabirnih arhivskih centra i konačno osnivanjem Državnog arhiva u Šibeniku,“ istaknula je Radoš Šupe.
 
Najraniji pisani podatci o čuvanju arhivskog gradiva u Šibeniku potječu iz 15. stoljeća, a statut šibenske komune u poglavlju 247. Knjige Reformacija datiranom 7. srpnja 1438. godine određuje da se svi zapisi notara i kancelara, koji se do tada nisu čuvali primjereno, moraju pohraniti u posebno pripremljene ormare.
 
U kolovozu i rujnu 1967. godine poduzimale su se prve pripremne radnje za osnivanje Sabirnog centra u Šibeniku kao odjela Historijskog arhiva u Zadru. Sabirni centar u Šibeniku započeo je s radom 1. siječnja 1968. godine s jednim zaposlenim arhivistom prof. Antom Šupukom.
 
Tijekom nekoliko sljedećih desetljeća osnovna prepreka osnivanju samostalne arhivske ustanove u Šibeniku bila je nemogućnost pronalaženja prostora za trajni smještaj ustanove. (Hina)

(R.P.B., 27.11.2017)