Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje monografije o avangardnoj slikarici Vjeri Biller u Budimpešti

Đakovački kulturni krug i Croatica najavljuju predstavljanje monografije Mirka Ćurića: 'Vjera Biller, umjetnica u zenitu oluje' i izložbu reprodukcija njezinih sačuvanih radova na stotu obljetnicu prve izložbe Vjere Biller (1919.) u Budimpešti u Vackoj ulici 11, u sklopu avangardnog pokreta mađarskog umjetničkog aktivizma, koji će se održati 17. prosinca, u 18 sati, u Croaticinoj priredbenoj dvorani.
vrijeme: 17.12.2019. 18 h
mjesto: Mađarska; Budimpešta
U programu sudjeluju: Mirko Ćurić, dr. sc. Vlasta Markasović i Jolán Mann. Ulaz je slobodan!

 

O Vjeri Biller:

 

Avangardna slikarica Vjera Biller se rodila u Đakovu 7. prosinca 1903. u židovskoj obitelji oca Emila i majke Malvine (rođ. Kugel). O ovoj slikarici se donedavna relativno malo znalo i pisalo tek povremeno, da bi nekoliko izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu upozorilo na njenu tragičnu sudbinu i umjetničko djelo koje je ostavila iza sebe. Posebice izložba Sturm Frauen priređena u Schirn Kunsthalle u Frankfurtu 2015. na kojoj je dr.sc. Irina Subotić pokazala važnost Vjere Biller u kontekstu svjetske avangarde. Bila je jedna od prvih svjetskih avangardnih slikarica i jedna od prvih žena koja je pokušavala pronaći svoje mjesto u slikarskom poslu, koji je stoljećima bio uglavnom rezerviran za muškarce te dokaz da modernistički pokreti nisu samo „muški izum“, kako tvrdi Karla Bilang u knjizi Frauen in Sturm iz 2013., u kojoj portretira „poznate i ponovno otkrivene umjetnice“ koje su oblikovale avangardne pokrete. Među tridesetak umjetnica od „Den Haaga do Stockholma, od Moskve do Pariza, od Münchena do New Yorka, od Varšave do Weimara, od Beograda do berlinskih umjetnica Prvog njemačkog jesenskog salona“ zaslužila je svoje mjesto i – Vjera Biller.

 

Živjela je i djelovala u Hrvatskoj (Đakovo, Osijek, Opatija), Mađarskoj (Budimpešta), Njemačkoj (Berlin) i Austriji (Graz), a izlagala u Mađarskoj (Budimpešta), Njemačkoj (Berlin, Hannover), Italiji (Rim) i Srbiji, odnosno tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Beograd). Ostavila je traga u tri međunarodno važna avangardna umjetnička pokreta, s pripadajućim časopisima – Magyar aktivismus (MA) iz Budimpešte, Der Sturm iz Berlina, Zenit iz Zagreba i Beograda.