nagrada

Velika nagrada 52. Zagrebačkog salona Damiru Gamulinu i Antunu Sevšeku


vrijeme: 28.10.2017.

Veliku nagradu 52. Zagrebačkog salona, koji je završio u subotu svečanom dodjelom u Muzeju Mimara, osvojili su Damir Gamulin i Antun Sevšek za projekt Memorijalnoga centra Lipa pamti. 

"Od temeljne ideje kojom se komemorira tragičan događaj iz travnja 1944. do razrade i izvedbe koja obuhvaća sve pojedinosti unutar složenoga muzeološkoga projekta, Memorijalni centar Lipa pamti primjer je ozbiljnoga pristupa teškome sadržaju te promišljenosti uočljive na svim razinama, informativnoj, didaktičkoj, evokativnoj", istaknuto je u obrazloženju nagrade za centar koji čuva sjećanje na dan kada su njemački i talijanski fašisti i nacisti u tome mjestu, u općini Matulji, kod Rijeke, u svega nekoliko sati, ubili 269 hrvatska civila, većinom starce, žene i djecu.

Kako se dodaje, taj je cjeloviti projekt autorskog dvojca (od koncepcije, interijera preko prostornog i likovnog oblikovanja postava, do mobilijara, vizualnog identitet i signalizacije), izvrstan pokazatelj kvalitetnoga integriranja dizajna i tehnologije u zadani, ali i preoblikovani arhitektonski okvir s iznimno dojmljivim rezultatom.

Velika nagrada laureatima daje mogućnost postavljanja samostalne izložbe na idućem izdanju Salona.

Ocjenjivački sud, u kojemu su bili Nikola Albaneže, Dragan Damjanović, Višnja Slavica Gabout, Petra Krpan, Guido Quien, Jadranko Rebec i Jerica Ziherl, dodijelio je i tri jednakovrijedne nagrade.

Studiju Kuna Zlatica, odnosno Ani Kunej i Zlatki Salopek te koautorici Almi Šavar nagrada je pripala za  grafički dizajn i prijelom časopisa "Otočka", časopisa za "kritičko promišljanje života na otoku iz naglašeno feminističke perspektive", koji je već od svog prvog broja zbog sadržaja, ali i izgleda privukao zasluženu pozornost.

Anselmo Tumpić je nagrađen  za rad "Glačalo vs crni kvadrat - Iz serije Upute za uporabu", u kojemu je, kako je obrazloženo, "duhovito i nadasve ironično prokomentirao nasljeđe povijesne avangarde, odnosno jedan od mogućih odnosa prema njoj, ujedno propitujući granice između statusa umjetničkog djela i neumjetničkih predmeta te nadasve onaj trenutak preobrazbe jednoga u drugo kada se slika transformira posredstvom dostupne tehnologije, kao da je riječ o kakvim agregatnim stanjima koja se proizvoljno mijenjaju".

Nagradu je dobila i Ana Vivoda za "poetičnu, veoma tankoćutnu" umjetničku knjigu "Komadići jutra", u kojoj autorica, "tvoreći svojevrsne intimne fotografske dnevnike, bilježi svoje prostorno i društveno okruženje te odabrane kadrove pretvara u vlastite interpretacije".

Nagradu za mlade autore, do 35 godina starosti,  osvojila je Ivana Mrčela za rad "Does it look good on me?" kojim je,  raspoređujući u prostoru nacrtane komade odjeće ostvarila mizanscenu, svojevrsno kazalište predmeta koje iščekuje svoje posjetitelje i navodi ih na promišljanje o odnosu prema odjeći, posebno onoj koja poprima performativni potencijal.

Dobitnicima Velike nagrade Salona Damiru Gamulinu i Antunu Sevšeku dodijeljeno je i posebno priznanje Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, kao projektu koji "jasno reaktualizira povijesne istine i pouke, što ga čini neizmjerno važnim unutar konteksta revizija i falsifikacija povijesti, ne samo u Hrvatskoj i regiji, nego i globalno".

Kostimografkinja Dženisa Pecotić na zatvaranju je proslavila 35. godišnjicu rada, uz nastup mezzosopranistice Dubravke Šeparović Mušović i klavirsku pratnju Đorđa Stanettija.

"Kada sam htjela vizualizirati proteklih 35 godina rada nije bilo lako, no zamislila sam veliku tortu s puno slojeva, od sloja kostimografije i mode do dizajniranja vojnih uniformi. Vjerojatno sam dizajnirala najviše odora za muškarce u ovoj državi", rekla je Pecotić u povodu obljetnice svog plodnog rada.

U sklopu svečanog zatvaranja predstavljen je i katalog ovogodišnjeg Salona, čije grafičko oblikovanje na čak 312 stranica potpisuje Mario Aničić.

Zagrebački salon kustosa i autora koncepcije Nikole Albanežea i pod vodstvom ravnateljice Ivane Bakal svoje je 52. izdanje posvetio temi "(Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti".

Sa skoro stotinu odabranih djela ostvarenih u raznim medijima, od grafičkoga dizajna, instalacija, produkt-dizajna, multimedije do kostimografije, nakita do različitih graničnih likovnih i vizualnih disciplina, Salon je nastojao odgovoriti na pitanje snižava li primjenjivost umjetničku komponentu primijenjene umjetnosti.

Uz glavnu tematsku izložbu u Muzeju Mimara, u okviru Salona je predstavljena izložba projekata i ideja za revitalizaciju kompleksa dvorca Jakovlje, "ZS laboratorij" s modnim događanjima te niz predavanja i radionica.

Osim u "Mimari" Salon se održao u Muzeju za umjetnost i obrt, Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna, Dvorani Akademije dramskih umjetnosti u Frankopanskoj ulici, Galeriji ULUPUH te na javnim prostorima - ispred Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, na Cvjetnome trgu i kod dvorca Jakovlje. (Hina)
 

(D.H.F., 30.10.2017)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu