obljetnica, proslava, koncert

Koncert u čast 70 godina rada Vlade Štefančića


vrijeme: 06.11.2017. - 09.11.2017.
mjesto: Zagreb; Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Kaptol 9

Redatelj, glumac, autor gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija, dobitnik brojnih nagrada i priznanja – sve je to ali i puno više velikan hrvatske glazbene i kazališne scene Vlado Štefančić. U njegovom drugom domu, u  Kazalištu Komedija, obilježit će se nevjerojatnih 70 godina rada koncertima pod nazivom Zabavljač, od 6. do 9. studenog 2017.

Večer posvećena radu Vlade Štafančića bit će glazbeno putovanje kroz njegove uloge i režije, a uz orkestar i zbor Kazališta Komedija kojim ravna maestro Veseljko Barešić, nastupit će Zorica Antonić, Sandra Bagarić, Ervin Baučić, Jasna Bilušić, Dražen Bratulić, Dražen Čuček, Mila Elegović, Damir Klačar, Jasna Palić Picukarić, Danijela Pintarić, Renata Sabljak, Đani Stipaničev, Vanda Winter i Ronald Žlabur.
 
Patetično, smiješno, staromodno? Možda! Oprostite, ali to to je moj život. Vidim vam po facama da to moram pojasniti. Emotivac sam i sve što sam proživio i odradio bila je emocija. Često se riječ emotivac izjednačavalo s naivac, primitivac. Dok se netko nije sjetio sve to malo dublje proučiti... I, rodila se nova kategorija: emocionalna inteligencija. Ovim je riječima Vlado Štefančić započo poglavlje o Komediji u svojoj autobiografiji Zabavljač. Skoro svih tih 70 godina rada proveo je upravo u Komediji unoseći promjene na hrvatsku kazališnu scenu – začetnik je tzv. Zagrebačke škole mjuzikla, potičući i stvarajući glazbeno-scenska djela ovoga žanra, kako stranih tako i domaćih autora. Poznati hrvatski povjesničar književnosti, filmski i kazališni kritičar Ivo Hergešić uvjerljivo je i točno istaknuo Štefančićevu neprocjenjivu ulogu u kazališnoj povijesti, ali i u povijesti Kazališta Komedija: „Štefančić je udahnuo Komediji novi život i obujmio je svojim zaraznim talentom, trajno i neponovljivo!"
 
Vlado Štefančić, redatelj i glumac, rođen je u Vukovaru 1931. godine. Autor je gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija. Režirao je više od stotinjak predstava u zemlji i inozemstvu: od velikih spektakala, kao što su postava Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog u pulskoj Areni, preko prvih domaćih rock-opera, glazbenih komedija i mjuzikala, do iniciranja i realizacije nove Komedijine scene početkom 2000.-ih na Jarunu. Kao redatelj, ali i dugogodišnji ravnatelj Kazališta Komedija, potiče i realizira prvi veliki i najpoznatiji hrvatski mjuzikl Jalta, Jalta, kao i mjuzikle Dundo Maroje, zatim prve rock-opere na ovim prostorima – Gubec-beg i Grička vještica. Usto, potpisuje režije mnogo ponajboljih stranih mjuzikala, kao što su Čovjek iz Manche, Jadnici (prije West Enda i Broadwayja!), Guslač na krovu, My Fair Lady, Kosa, opereta Zemlja smiješka, Šišmiš, Vesela udovica, Kod bijelog konja, Noć u Veneciji, Barun Trenk, Kneginja čardaša i Grofica Marica, opere Lucia di Lammermoor te komičnih opera Seviljski brijač i Gospoje i husari.
 
Otac hrvatskog mjuzikla režirao je domaće mjuzikle Car Franjo Josip u Zagrebu i Kralj je gol Milana Grgića i Alfija Kabilja, Lady Šram Nine Škrabea i Arsena Dedića, Dan od amora Luke Paljetka i Đele Jusića, O'kaj Borisa Senkera, Kemala Mujičića i Nine Škrabea, Tko pjeva zlo ne misli Alfija Kabilja i Drage Britvića i brojne druge.
 
Osim kao redatelj, Vlado Štefančić djelovao je i kao vrlo uspješan glumac, a stariji Zagrepčani ga pamte iz Komedijinih opereta Mala Floramye, Kod bijelog konja, Spli'ski akvarel, Grofica Marica i Šišmiš te komedija Matijaš grabancijaš dijak, Charlyjeva tetka,Utopljenici,  Dvanaest stolica, Zlatni dečki i mjuzikala poput Obećanja, obećanja.  Na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu također je ostvario brojne uloge poput one u predstavama Bosonogi u parku i Pobrinimo se za Ameliju, a ne smije se izostaviti niti njegova uloga u kultnoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara – Goldonijevoj Kafetariji u režiji i prilagodbi Tomislava Radića, koja se, nakon premijere 1978., na repertoaru Igara održala punih deset godina.
 
Vlado Štefančić dobitnik je nagrade “Marul” 1966., a Zagreb mu je odao priznanje dvjema nagradama grada Zagreba (1973. i 1994.). Godine 2006. nagrađen je nagradom „Vatroslav Lisinski“ Hrvatskog društva skladatelja za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, a godine 2000. Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske dodjeljuje mu Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.
 
Njegovi mjuzikli nisu samo oplemenili zagrebačku kazališnu scenu već i stvorili nova glumačka imena koja su zablistala u njegovim režijama te su mnogi od njih postali bitni članovi ansambla Komedije. Upravo će nas neki od njih u dvadesetak glazbenih brojeva prisjetiti svih uspješnica Vlade Štefančića odnosno Kazališta Komedija.

Ulaznice za predstave Kazališta Komedija se mogu osigurati putem sustava www.ulaznice.hr, na službenim prodajnim mjestima – blagajni Oktogon od ponedjeljka do petka od 8 do 17 sati, a subotom od 8 do 13 sati te blagajni Kaptol sat i pol prije početka predstave.
 
Više informacija dostupno je i na internetskoj stranici www.komedija.hr, na službenoj Facebook stranici te Instagram profilu.

(R.P.B., 27.10.2017)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu