MUO: Veliki izložbeni projekt 'Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini'

Na tom središnjem ovogodišnjem izložbenom projektu MUO predstavit će se oko 500 obnovljenih predmeta iz zbirki samostanske riznice, knjižnice i arhiva, koja je od 15. stoljeća do danas bila gotovo zatrta od očiju javnosti.
Za potrebe izložbe skoro šest stoljeća prikupljana građa je restaurirana, a bit će predstavljena u punini povijesna značenja, vjerskog i duhovnog, kulturnog i umjetničkog, baštinskog i identitetskog.
Izložit će se predmeti iz samostanskih zbirki slika, skulptura, liturgijskog posuđa, devocionalija, liturgijskoga ruha, zavjetnih darova, knjižne, arhivske i glazbene građe.
Autorica izložbe, muzejska savjetnica iz Muzeja za umjetnost Anđelka Galić, rekla je u utorak na predstavljanju projekta da će se tim jedinstvenim i golemim pothvatom obnove predstaviti iznimno vrijedan opus koji su franjevci sakupljali, slagali, čuvali i sačuvali do danas, u ukupnosti njegova značaja, identitetskog, baštinskog i kulturnog.
Po njezinim riječima, ta vrijedna građa predočit će se kroz najreprezentativnije predmete koji će u MUO biti predstavljeni kao svjedoci burne prošlosti Visovca, kao i šire duhovne i kulturne povijesti Hrvatske, otoka koji je poznat kao jedan od najljepših hrvatskih veduta te kao odgojno, prosvjetno, kulturno i obrazovno središte hrvatske povijesti.
U pripremi interdisciplinarnog projekta Galić je izdvojila odličnu sinergiju svih  kustosa, konzervatora i restauratora koji su bili angažirani od obnove do postava, posebno istaknuvši ulogu bivšeg gvardijana Franjevačkog samostana Majke od Milosti fra Bože Duvnjaka.
"Iskustvo rada na Visovcu obogatilo me, kao i mnoge koji su sudjelovali u projektu, a nadam se da ćemo taj duh prenijeti i na posjetitelje izložbe", napomenula je.

Vrijednost koja nadilazi lokalnu sredinu

Fra Marko Mrše, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, ocijenio je kako je riječ o složenom interdisciplinarnom izložbenom projektu koji će predstaviti rezultate restauratorskih i konzervatorskih zahvata na građi koja je stoljećima skupljana i čuvana na Visovcu.
"Izložba će upoznati hrvatsku javnost o iznimnoj vrijednosti koja nadilazi lokalnu vrijednost, jer visovačka povijest je i hrvatska povijest", istaknuo je.
Fra Mrše smatra važnim što će se dio takve duhovnosti, duhovne i kulturne baštine imati priliku prikazati kroz izložbu koja će uskoro biti otvorena. "Njome pokazujemo još jedno lice starog Visovca koje je bilo dugo skriveno, a dio je njegove gotovo šeststoljetne povijesti, ali ne samo njegove nego i  hrvatske povijesti", napomenuo je.
Na projektu je protekle tri godine radio tim vrsnih stručnjaka kustosa, konzervatora i restauratora iz Muzeja za umjetnost i obrt, restauratora i konzervatora iz Hrvatskog restauratorskog zavoda s područnim odjelima u Splitu, Zadru i Dubrovniku, kao i brojni restauratori, preparatori, konzervatori, fotografi, povjesničari umjetnosti, teolozi, znanstvenici s Filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu, filolozi, arhitekti, muzikolozi s Odjela za povijest hrvatske glazbe u HAZU, Umjetničke akademije u Splitu.
Višnja Bralić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda je podsjetila da je zbog raznolikosti predmeta odlučeno da se restauracija radi u više radionica. "Bio je to zahtjevan projekt kojega je bilo ugodno raditi", napomenula je.

Izložba kao dobar primjer kako istraživati riznice

U ime gradonačelnika Milana Vuković Runjić je ustvrdila kako se taj mali otok i njegov smisao može opisati u dvije riječi - čuvanje i njega, kao nešto što je svima "nasušno potrebno jer se svakodnevno suočavamo sa sivim demografskim vijestima o tome kako nas je sve manje".
"Dokle god ćemo raditi ovakve izložbe i sudjelovati u njima ipak nam se neće dogoditi ono čega se bojimo,  a to je da nas neće biti", dodala je.
"Visovac je jedno od mitskih mjesta stvoreno božjim čudom, a mi ćemo predsatviti što se ondje čuva od početka zahvaljujući Franjevačkom samostanu", rekao je ravnatelj MUO Miroslav Gašparović.
Po njegovim riječima, istraživački rad napravljen za tu izložbu ubuduće će se citirati kao sjajan  primjer kako se jedna riznica treba obraditi.
Izložbu, koja će biti otvorena do 30. siječnja iduće godine, pratit će istoimena monografija istaknutih muzejskih stručnjaka i vanjskih suradnika koji su radili na obradi Zbirki i njihovoj valorizaciji.
U njoj će se predstaviti rezultati istraživanja i valorizacija cjeline sagledane kroz odrednice duhovnosti i kulture, kroz obnovljene predmete iz samostanske riznice i artefakte koji posvjedočuju stoljetne veze Gospina otočića s najistaknutijim umjetničkim, obrazovnim i kulturnim središtima Europe. (Hina)

https://www.muo.hr/