Skup je mjesto susreta teorije i prakse književnog prevođenja te nastavak kontinuirana rada Društva hrvatskih književnih prevodilaca na tome da se kod samih književnih prevodilaca, pisaca, ostalih u lancu nastajanja literarno respektabilne knjige, kao i kod šire čitateljske javnosti učvrsti svijest o književnom prevođenju kao kreativnom činu.
Polazeći od činjenice da je postojanje svjetske književnosti kao takve zasluga upravo književnih prevodilaca, ove je godine središnja tema susreta književno prevođenje i svjetska književnost. Nakon uvodnih riječi predsjednice Društva, Ane Badurina i moderatora Seada Muhamedagića i Lee Kovács, izlaganja će održati istaknuti članovi Društva i gosti.
U prvome dijelu skupa Nina Aleksandrov-Pogačnik predstavit će nam „zamke svjetske književnosti“, Franciska Ćurković Major na primjeru će mađarske književnosti govoriti o razlozima (ne)prisutnosti književnosti na malim jezicima u Hrvatskoj, a Iva Grgić Maroević o pjesničkim antologijama kao doprinosu hrvatske svjetskoj književnosti.
Nakon stanke, višestruko nagrađivani prevoditelj Andy Jelčić povest će nas „beyond“ putem pretpostavki o budućnosti književnog prevođenja, gošća iz Njemačke Katharina Wolf-Griesshaber predstavit će nam prevodilačke probleme u njemačkim prijevodima romana Povratak Filipa Latinovicza književnog velikana Miroslava Krleže, a Mia Pervan u kontekstu tradicije i individualnog talenta predstaviti rad Franje Hartla.
U drugome dijelu skupa Evaine Le Calvé Ivičević razložit će nam na primjeru prevođenja kanadskog autora Michela Tremblaya može li se uopće „na Plateau Mont Royal govoriti hrvatski“, Anda Bukvić Pažin, dobitnica nagrade „Iso Velikanović“ za najbolji prijevod 2018. godine, pokazat će nam kako se klasik njemačke dječje književnosti izgubio u hrvatskom prijevodu na slučaju Janosch, a Sanja Roić predstavit će Vladana Desnicu kao prevoditelja Leopardijeve Žukve.
Nakon kraće stanke Katja Radoš-Perković govorit će na primjeru Pinocchija o kreativnosti, dozvoljenom i nedozvoljenom u prevođenju dječje književnosti, a Mate Maras, dobitnik nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo 2019. godine i prevoditelj Shakespeareova cjelokupnog opusa, otkriti zašto je i kako prevodio Shakespearea. Potom ćemo predstaviti Zbornik O prijevodnom stvaralaštvu: hrvatski prevodilački velikani.
Nakon svakoga dijela skupa predviđene su diskusije, a na kraju i zaključci skupa.
Tema dosadašnjih Zagrebačkih prevodilačkih susreta bili su prijevodi Antuna Šoljana i prijevodi njegovih djela na druge jezike, prevođenje kultura, prevođenje kroz stoljeća, prevođenje uglazbljene poezije, odnos prevoditelja i pisca, prevođenje u digitalno doba, dva izdanja ZPS-a bila su posvećena hrvatskim prevodilačkim velikanima i njihovim prijevodima svjetske književnosti, a posljednja tema bila je znanje o književnom prevođenju i unapređivanje traduktološkog diskursa.
